Planovi, dozvole, pretvorbe zemljišta, eksproprijacija i otkup parcela – sve su to koraci koji prethode izgradnji novih saobraćajnica. Međutim, uz administrativne procedure, ključni uslov ostaje osiguravanje dovoljno novca za realizaciju velikih cestovnih projekata širom Unsko-sanskog kantona.
Građanima, putnicima i privrednicima u Krajini posebno je značajan projekat brze ceste Bihać–Cazin–Velika Kladuša, odnosno prema Graničnom prijelazu Maljevac.
U gradovima kroz koje bi buduća saobraćajnica trebala prolaziti u toku su postupci eksproprijacije zemljišta. Upravo su imovinsko-pravni odnosi i postizanje nagodbi s vlasnicima parcela među procesima koji mogu značajno utjecati na dinamiku realizacije projekta.
Nakon gotovo devet godina od prvobitnih planova, konkretnije obrise mogla bi dobiti i dugo očekivana bihaćka devijacija.
Federalno ministarstvo prostornog uređenja nedavno je na javni uvid stavilo novi, djelimično izmijenjeni plan koji se odnosi na ovaj dio saobraćajne infrastrukture.
Planirana trasa trebala bi rasteretiti ulaz u Bihać, posebno potez od područja Doma zdravlja prema izlazu iz grada i Jablanskoj ulici, gdje je saobraćajno opterećenje godinama jedan od problema.
Realizacija ovog projekta bila bi važna ne samo za rasterećenje gradskog saobraćaja već i kao dio šireg cestovnog povezivanja Bihaća s Cazinom, Velikom Kladušom i graničnim prijelazom prema Hrvatskoj.
Brojne postojeće saobraćajnice u gradovima i općinama Unsko-sanskog kantona već decenijama ne odgovaraju rastućem broju vozila i potrebama stanovništva. Osim pitanja sigurnosti i svakodnevnih gužvi, nerazvijena cestovna infrastruktura ograničava i prostorno te privredno širenje lokalnih zajednica.
Zbog toga će naredni koraci – završetak planske dokumentacije, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, eksproprijacija zemljišta i, na kraju, osiguravanje finansijskih sredstava – pokazati koliko je Krajina zaista blizu početku izgradnje infrastrukture o kojoj se govori godinama.