Ažurirano:
Može li suncobran funkcionisati pod vodom? Čini se da može, samo ne iz razloga na koji bi mnogi mogli pomisliti.
Širom svijeta morski toplotni valovi ugrožavaju korale izlažući ih pretjeranom toplotnom stresu. Kada temperatura mora postane previsoka, stresirani korali mogu izbaciti mikroskopske alge koje žive u njihovim tkivima, zbog čega pobijele i izgube glavni izvor hrane. Riječ je o pojavi poznatoj kao izbjeljivanje korala, koja se događa sve češće i sve alarmantnijom brzinom.
Grupa naučnika s Univerziteta Nova Southeastern na Floridi smatra da bi podvodni suncobrani mogli ublažiti štetu.
„Izbjeljivanje korala uzrokovano toplotom vjerovatno je najveća prijetnja grebenima širom svijeta“, kaže Karen Neely sa Univerziteta Nova Southeastern, glavna autorica istraživanja objavljenog ove sedmice u časopisu Frontiers in Marine Science. „Rješenja poput zasjenjivanja mogu pružiti privremenu zaštitu na manjim područjima.“
Kako su suncobrani zaštitili korale na Floridi
Istraživanje je pokrenuto nakon što je Florida Keys 2023. godine pogodio rekordno snažan morski toplotni val.
Na većini lokacija izbjeljivali su se svi tipovi korala, dok su razgranati korali – vrste koje rastu u oblicima nalik drveću ili jelenjim rogovima, poput jelenjeg i losovskog korala – gotovo potpuno nestali. Na jednoj lokaciji uz obalu više od polovine korala koje su istraživači pratili izgubilo je dio ili svo živo tkivo.
„Ovo istraživanje direktno je proisteklo iz tog događaja. Željeli smo dokazati da je moguće koristiti određene alate za spašavanje ugroženih korala tokom sličnih događaja u budućnosti“, kaže Neely.
Narednog ljeta istraživači su odabrali 40 kolonija koje pripadaju dvjema vrstama mozgovnih korala na području južnog dijela Florida Keysa.
Polovina je ostavljena nezaštićena, dok su druga polovina opremljena plutajućim suncobranima napravljenim od PVC okvira i najlonske mreže – poput podvodnih suncobrana postavljenih oko 30 centimetara iznad korala.
Istraživači naglašavaju da suncobrani nisu korišteni za hlađenje vode. Umjesto toga, smanjivali su intenzitet sunčeve svjetlosti i ultraljubičastog zračenja, koji mogu pogoršati izbjeljivanje korala.
Ronioci su počeli pratiti stanje korala u julu 2024. godine, a suncobrane su postavili u augustu, kada su ljetne vrućine postale intenzivnije. Praćenje je nastavljeno do novembra, kada su se temperature počele spuštati, a istraživači su pratili promjene u boji korala i algama koje žive u njihovim tkivima.
Uprkos tome što je 2024. godina donijela drugi najviši nivo toplotnog stresa zabilježen na toj lokaciji od 1985. godine, neki zasjenjeni korali počeli su vraćati svoju boju nakon postavljanja suncobrana. Nezaštićeni korali postajali su sve bljeđi tokom najtoplijeg dijela eksperimenta.
Ipak, istraživači naglašavaju da su suncobrani samo privremeno rješenje.
Pokrivanje čitavih koralnih grebena bilo bi nepraktično, pa naučnici ovu metodu prvenstveno vide kao način zaštite osjetljivih korala tokom ekstremnih toplotnih valova. Dugoročna zaštita, međutim, zavisi od ograničavanja zagrijavanja mora.
„Mogućnost širenja ovog rješenja najveće je ograničenje istraživanja“, objašnjava Neely. „Zasjenjivanje nije lijek za sve.“
Morski toplotni valovi izbjeljuju grebene širom svijeta
Globalno, temperature okeana i dalje obaraju rekorde. Dana 22. augusta prosječna globalna temperatura površine mora izvan polarnih područja dostigla je 21,1 stepen Celzijusa, što je najviša dnevna temperatura ikada zabilježena.
Istovremeno, ekstremne vrućine sve češće pogađaju koralne grebene. Globalna mreža za praćenje koralnih grebena objavila je u augustu da se događaji masovnog izbjeljivanja sada pojavljuju otprilike svakih pet do šest godina, u poređenju s približno jednom pojavom svakih deset godina u prošlosti.
Iako se korali mogu oporaviti od izbjeljivanja kada se temperatura mora spusti, učestali morski toplotni valovi mogu ostaviti premalo vremena oštećenim grebenima da se oporave.
Najnoviji globalni događaj masovnog izbjeljivanja počeo je 2023. godine. Između 2023. i 2024. godine, pokrivenost tvrdim koralima globalno je pala za 8,9 posto, što je najveći jednogodišnji pad ikada zabilježen.
Do marta 2025. godine, čak 84 posto svjetskih koralnih grebena bilo je izloženo temperaturama dovoljno visokim da izazovu izbjeljivanje, dok su pojedini dijelovi Velikog koralnog grebena u Australiji zabilježili najveće godišnje gubitke živih korala u gotovo 40 godina praćenja.
Iako koralni grebeni zauzimaju manje od 0,2 posto okeanskog dna, od vitalnog su značaja za život, kako pod vodom tako i na kopnu.
Oni pružaju hranu i sklonište za najmanje četvrtinu svih morskih vrsta, uključujući brojne ribe koje se koriste za ishranu ljudi, a istovremeno predstavljaju prirodnu zaštitu obalnih područja.
Iako podvodni suncobrani ne mogu zaustaviti morske toplotne valove, istraživanje provedeno na Floridi pokazuje da bi mogli pružiti ovim važnim ekosistemima barem određeni nivo zaštite dok temperature nastavljaju rasti.
(Vijesti.ba)