Platforma trenutno ima više od tri milijarde aktivnih korisnika mjesečno, ali uz ogroman poslovni uspjeh sve se više govori o zaštiti ličnih podataka, utjecaju društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih i regulatornim pritiscima s kojima se kompanija suočava.
Instagram su 6. oktobra 2010. godine pokrenuli Kevin Systrom i Mike Krieger. Samo dvije godine kasnije platformu je za približno milijardu dolara kupio Facebook, danas poznat kao Meta.
Društvena mreža nastavila je širiti svoje mogućnosti. Videozapisi i direktne poruke uvedeni su 2013. godine, dok su Reelsi, odnosno kratki videoformati, postali dio platforme 2020. godine.
Prema podacima Statista iz oktobra 2025. godine, najveći broj korisnika Instagrama nalazi se u Indiji, gdje ih je oko 480 miliona. Slijede Sjedinjene Američke Države, Brazil, Indonezija, Japan, Turska, Meksiko, Velika Britanija, Njemačka i Argentina.
Nova ekonomija
Instagram je značajno utjecao na razvoj ekonomije influensera. Korisnici s velikim brojem pratitelja dobili su mogućnost da svoju popularnost i doseg pretvore u poslovni potencijal.
Poseban zamah komercijalnom aspektu platforme dale su funkcije za kupovinu, uvedene 2020. godine. One su omogućile velikim kompanijama, ali i manjim poduzetnicima, da svoje proizvode predstavljaju i prodaju direktno unutar digitalnog okruženja u kojem korisnici provode vrijeme.
Međutim, granica između društvene komunikacije i trgovine postala je sve manje jasna.
Yasmin Ibrahim, prodekanica poslovne škole i profesorica digitalne ekonomije na Univerzitetu Queen Mary u Londonu, kazala je za Anadolu da je Instagram promijenio način na koji se povezuju vidljivost, društvena interakcija i trgovina.
Prema njenim riječima, korisnici su dobili mogućnost da svakodnevne aktivnosti pretvore u ekonomsku vrijednost bez velikih početnih ulaganja.
Ibrahim upozorava da korisnicima često nije jednostavno razlikovati iskrene preporuke od plaćenog sadržaja. Sponzorisani proizvodi mogu biti uklopljeni u svakodnevne objave tako da se granica između prijatelja, influensera i prodajnog predstavnika gotovo potpuno izgubi.
Cijena uspjeha
Uz poslovni rast, Instagram se posljednjih godina suočava s ozbiljnim kritikama i pravnim pritiscima.
Irska Komisija za zaštitu podataka kaznila je Instagram 2022. godine s 405 miliona eura zbog kršenja evropskih pravila o zaštiti ličnih podataka maloljetnika.
Godinu kasnije najmanje 41 američka savezna država pokrenula je postupak protiv Mete, tvrdeći da pojedine funkcije njenih platformi mogu podsticati zavisničko ponašanje i negativno utjecati na mentalno zdravlje djece. Spor je u augustu ove godine završen nagodbom.
Posebnu zabrinutost predstavlja utjecaj Instagrama na mlade korisnike.
Ibrahim navodi da vizuelna priroda platforme podstiče stalno poređenje vlastitog izgleda, uspjeha i načina života s pažljivo odabranim i uređenim prikazima života drugih ljudi.
Takvo okruženje, prema njenom mišljenju, može pojačati osjećaj da osoba nije dovoljno uspješna, atraktivna ili aktivna, kao i stvoriti pritisak da mora više trošiti i intenzivnije živjeti.
Istovremeno, ogromna količina sadržaja može dovesti do svojevrsnog digitalnog umora. Korisnici mogu osjećati zasićenost stalnom potrebom za pažnjom, ali se uprkos tome vraćati na platformu zbog straha da će nešto propustiti.
Instagram tako korisnicima omogućava da svakodnevno posmatraju tuđe živote i zamišljaju drugačije mogućnosti, ali su ti prikazi često dodatno uljepšani filterima, montažom i pažljivim odabirom sadržaja.
Prema Ibrahim, jedan od ključnih problema jeste upravo način na koji Instagram spaja društveni i komercijalni prostor. Oglasi se više ne pojavljuju samo kao odvojene reklamne poruke, već su ugrađeni u sadržaj i interakcije korisnika, čime društvena sfera postaje važan izvor komercijalne vrijednosti.
(Vijesti.ba)