Ažurirano:
Rezultati pokazuju da se aktivnost mišića značajno smanjuje kada duže vrijeme ostajemo u istom položaju, dok kratke pauze za kretanje mogu pomoći da mišići ostanu aktivniji.
Istraživanje objavljeno u naučnom časopisu npj Exercise Medicine and Health obuhvatilo je više od 7.000 pojedinačnih perioda sjedenja tokom svakodnevnih aktivnosti učesnika. Naučnici su pratili promjene u mišićnoj aktivnosti koristeći posebne sportske šorceve opremljene senzorima od provodljivog materijala, koji su bilježili električne signale mišića putem elektromiografije (EMG).
Glavni autor studije, dr. Christian Brakenridge, koji istražuje svakodnevne navike poput sjedenja, stajanja i spavanja, objasnio je da se mišići znatno manje aktiviraju tokom dužih perioda neprekidnog sjedenja nego kada se sjedi kraće.
Prema njegovim riječima, prekidanje sjedenja kratkom šetnjom ili jednostavnim, laganim vježbama može doprinijeti većoj aktivnosti mišića, čak i kada se ostatak dana provodi pretežno sjedeći.
Dugotrajno mirovanje posebno je problematično jer mišići tokom njega imaju manje prilika za aktivaciju, što može utjecati na niz procesa u organizmu. Među mogućim posljedicama smanjene mišićne aktivnosti navode se slabija regulacija nivoa šećera u krvi i nepovoljne promjene u cirkulaciji. Dugotrajno sjedilačko ponašanje povezano je i s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2.
Ipak, istraživači naglašavaju da nije svaka vrsta sjedenja jednaka. Aktivnosti poput rada za računarom, vožnje automobila ili razgovora s drugim ljudima mogu uključivati sitne pokrete i promjene položaja tijela. Nasuprot tome, višesatno gledanje televizije na kauču često podrazumijeva gotovo potpuno mirovanje.
Čak i mali pokreti tokom sjedenja mogu biti korisni. Istraživanja povezuju veću svakodnevnu aktivnost s povoljnijim zdravstvenim pokazateljima, uključujući manji obim struka i niži rizik od određenih srčanih oboljenja. Ipak, takve povezanosti same po sebi ne znače da sitni pokreti mogu u potpunosti nadoknaditi nedostatak redovne fizičke aktivnosti.
Dr. Brakenridge ističe da je redovno prekidanje sjedenja jednostavna navika koju većina ljudi može uvesti u svakodnevni život.
Ako osoba tokom dana sjedi ukupno deset sati, povremene pauze za kratko kretanje mogu značajno povećati vrijeme provedeno u mišićnoj aktivnosti. Prema njegovoj procjeni, prekidanje dugih perioda sjedenja moglo bi donijeti približno sat i po dodatne mišićne aktivnosti tokom dana, odnosno smanjiti vrijeme mišićne neaktivnosti za oko deset posto tokom budnih sati.
Takve promjene mogle bi biti posebno značajne za osobe koje rade u kancelarijama ili veliki dio dana provode ispred ekrana.
Jedan od najjednostavnijih načina da se uvede više kretanja jeste postavljanje malih podsjetnika tokom dana. Ustajanje radi kratke šetnje, nekoliko laganih pokreta ili odlazak po vodu mogu pomoći da se prekine višesatno sjedenje.
Praktičan trik je korištenje manje čaše za vodu, koju je potrebno češće dopunjavati. Na taj način osoba dobija dodatni razlog da ustane i napravi nekoliko koraka.
Iako kratke pauze ne mogu zamijeniti redovno vježbanje, one predstavljaju jednostavan način da se smanji vrijeme provedeno u potpunoj neaktivnosti. Najvažnije je ne ostajati satima u istom položaju, već tokom dana praviti redovne pauze i uključivati više kretanja u svakodnevnu rutinu.
(Vijesti.ba)