Ažurirano:
„Je li ovo ružičasti delfin?“ bilo je prvo pitanje koje je palo na pamet posmatračima na plaži Qantab. I to s dobrim razlogom, jer je ovakav prizor zaista neobičan.
Iako su delfini najčešće poznati po sivoj boji kože, njihova boja može se znatno razlikovati od vrste do vrste.
Neke jedinke s godinama razvijaju ružičastu ili svjetliju kožu, dok druge prirodno imaju drugačiju pigmentaciju.
Jedan od primjera je indo-pacifički grbavi delfin, poznat i kao kineski bijeli delfin. Njegova boja razlikuje se među populacijama, a kod nekih odraslih jedinki koža poprima blijedoružičastu nijansu. U određenim populacijama takav izgled djelimično je posljedica krvnih sudova koji se nalaze blizu površine kože i zbog toga su vidljiviji.
Ovi krvni sudovi pomažu životinjama u regulaciji tjelesne temperature tako što omogućavaju oslobađanje viška toplote. Promjene u protoku krvi mogu učiniti ružičastu nijansu izraženijom.
Ipak, naučnici i stručnjaci za divlje životinje upozoravaju da se ovo objašnjenje ne može automatski primijeniti na svakog delfina ružičaste boje. Prije utvrđivanja uzroka potrebno je uzeti u obzir vrstu, starost i druge fizičke karakteristike životinje.
WATCH: Rare pink dolphin spotted off the coast of Oman https://t.co/hImXHvPitp
— Insider Paper (@TheInsiderPaper) October 20, 2026
Je li delfin uočen kod Omana rijetka vrsta?
Delfin snimljen u blizini plaže Qantab još nije pouzdano identificiran, navodi se u izvještajima.
Pojedini izvještaji navode mogućnost da je riječ o Risovom delfinu, čiji je naučni naziv Grampus griseus.
Prema stručnjacima, Risovi delfini tokom starenja prolaze kroz primjetne promjene izgleda. Mlade jedinke uglavnom su tamnosive, smeđe ili gotovo crne, dok s godinama postaju sve svjetlije.
Na njihovim tijelima također se nakupljaju ožiljci, uključujući tragove nastale u kontaktu s drugim delfinima i morskim životinjama, zbog čega mogu izgledati gotovo bijelo.
Ove karakteristike nude jedno od mogućih objašnjenja za pojavu delfina svijetle boje, ali ne potvrđuju zašto je životinja snimljena uz obalu Omana izgledala ružičasto.
Je li riječ o istom delfinu koji živi u Amazoni?
Ne nužno. Amazonski riječni delfin, poznat i kao boto, jedna je od najpoznatijih ružičastih vrsta delfina na svijetu. Riječ je o slatkovodnoj vrsti koja živi u riječnim sistemima Amazone i Orinoka u Južnoj Americi.
Za razliku od većine morskih delfina, amazonski riječni delfin može razviti izrazito ružičastu boju kako sazrijeva. Izgled se razlikuje od jedinke do jedinke, a na njega mogu utjecati faktori poput starosti, cirkulacije krvi i ožiljaka. Odrasli mužjaci često su izraženije ružičaste boje od ženki.
Amazonski riječni delfin biološki se razlikuje od morskih delfina koji žive uz obalu Omana. Činjenica da obje životinje mogu izgledati ružičasto ne znači da pripadaju istoj vrsti.
Ova razlika posebno je važna prilikom tumačenja snimaka divljih životinja koji postanu viralni na internetu. Boja neke životinje može podsjećati na izgled poznate vrste, a da ona pritom nema isti identitet, stanište ili biološke karakteristike.
Može li albinizam učiniti da delfin izgleda ružičasto?
Prema naučnim saznanjima, poremećaji pigmentacije, poput albinizma, mogu utjecati na izgled životinja.
Albinizam je genetsko stanje koje smanjuje ili potpuno onemogućava proizvodnju melanina, pigmenta koji daje boju koži, dlaci i očima. Kod životinja s veoma malo pigmenta, vidljivi krvni sudovi ispod kože mogu doprinijeti ružičastom izgledu.
Leucizam je drugačije stanje. Podrazumijeva djelimičan ili potpun gubitak pigmentacije kože, krzna ili perja, dok pigmentacija očiju uglavnom ostaje očuvana. Nijedno od ovih stanja ne može se pouzdano dijagnosticirati samo na osnovu kratkog videosnimka.
Prirodne varijacije boje, promjene povezane sa starenjem i poremećaji pigmentacije stoga su moguća objašnjenja neobične boje delfina. Međutim, ne postoje potvrđeni dokazi da delfin snimljen u blizini Muskata ima albinizam, leucizam ili neki drugi poremećaj pigmentacije.
Znači li ružičasta boja da je delfin bolestan?
Prema stručnjacima, ružičasta nijansa može biti prirodna kod pojedinih vrsta delfina i sama po sebi ne ukazuje nužno na bolest ili povredu.
Isto tako, blijeda boja ne znači automatski da životinja ima genetski poremećaj.
Na izgled kože na videosnimcima mogu utjecati osvjetljenje, ugao posmatranja, prirodna boja životinje i vidljivost krvnih sudova ispod površine kože.
Zbog toga će za pouzdano utvrđivanje razloga neobične boje delfina snimljenog uz obalu Omana biti potrebne dodatne informacije o njegovoj vrsti i fizičkim karakteristikama.
(Vijesti.ba)