U zemlji u kojoj duge i hladne zime nisu ništa neobično, postoji jednostavan kućni trik koji na prvi pogled djeluje nelogično, ali može riješiti jedan od najvećih zimskih problema u našim domovima.
Kada temperature padnu ispod nule, balkoni i terase za mnoga domaćinstva više nisu pogodni za sušenje veša. Mokra odjeća seli se u dnevne sobe, spavaće sobe i hodnike, gdje se često suši danima. Međutim, takva navika može imati neprijatne posljedice: zamagljene prozore, vlažne zidove, ustajao miris, pa čak i pojavu plijesni, prenosi Aktivni.
U Norveškoj, gdje su zime duge i hladne, ovom problemu doskaču jednostavnom navikom koja ne zahtijeva skupe uređaje niti posebnu opremu. Njihova tajna krije se u načinu provjetravanja prostorija.
Umjesto da prozore drže odškrinute satima, Norvežani ih nakratko otvaraju širom. Ovakvo intenzivno provjetravanje omogućava brzu razmjenu zraka, a da se pritom zidovi i namještaj ne ohlade previše.
Zašto je ovaj trik toliko efikasan?
Mokra odjeća tokom sušenja ispušta vodenu paru u prostoriju. Ako zrak ne cirkuliše i vlaga nema gdje izaći, počinje se zadržavati na hladnijim površinama, prije svega na prozorima i vanjskim zidovima.
Iako zvuči neobično, hladan zimski zrak često je znatno suhlji od toplog zraka u stanu. Kada kroz otvorene prozore uđe u prostoriju i zagrije se, može primiti dodatnu vlagu koja isparava iz veša.
Preporučuje se da prozore potpuno otvorite na pet do deset minuta i, po mogućnosti, napravite kratku promaju, a zatim ih ponovo zatvorite. Ovaj postupak možete ponoviti nekoliko puta tokom dana, naročito ako primijetite kondenzaciju na staklu.
Dugotrajno držanje prozora na kip manje je preporučljivo jer se prostor oko prozorskih okvira i obližnji zidovi mogu znatno ohladiti. Upravo na takvim površinama vlaga se još lakše kondenzuje.
Važno je i kako raspoređujete veš
Provjetravanje nije jedina tajna efikasnog sušenja. Veliku razliku pravi i pravilan raspored veša na sušilici. Odjeća ne bi trebala dodirivati jedna drugu jer zrak mora cirkulisati i između pojedinačnih komada.
Deblje peškire, džempere i dukserice raširite što je više moguće, dok košulje i majice možete okačiti na vješalice. Sušilicu nemojte postavljati neposredno uz hladne vanjske zidove, a mokar veš ne prebacujte preko radijatora.
Važno je i da veš-mašina prije završetka pranja obavi dovoljno efikasnu centrifugu, ukoliko to dozvoljavaju oznake na odjeći. Manje vode u tkanini znači brže sušenje i manje vlage u stanu.
Gdje je najbolje sušiti veš?
Najpogodnija je prostorija koja ima dobru ventilaciju i u kojoj možete pratiti nivo vlažnosti zraka. Ako imate kupatilo s efikasnim ventilacionim sistemom ili zasebnu prostoriju za pranje veša, to može biti dobar izbor.
Spavaća soba uglavnom je manje pogodna, naročito ako u njoj tokom noći spava više osoba, a provjetravanje je slabo. Izbjegavajte i zatvorene uglove, prostor iza velikih ormara i mjesta uz hladne zidove, gdje se vlaga najlakše zadržava.
Koristan uređaj je higrometar, koji mjeri relativnu vlažnost zraka. Tokom zime u većini stanova preporučuje se održavanje vlažnosti od približno 30 do 50 posto. Ako ona često prelazi 60 posto, trebalo bi poboljšati provjetravanje ili razmisliti o kupovini odvlaživača zraka.
Može pomoći i ventilator, ali uz jednu važnu razliku: on ubrzava isparavanje vode iz odjeće, ali sam po sebi ne uklanja vlagu iz prostorije.
Najveća greška koju pravimo tokom zime
Kada počne sezona grijanja, mnogi gotovo potpuno prestaju otvarati prozore kako bi sačuvali toplotu. Međutim, vlaga u stanu ne nastaje samo zbog sušenja veša već i tokom kuhanja, tuširanja, pa čak i disanja.
Ako je redovno ne uklanjamo, ona se postepeno nakuplja i stvara povoljne uslove za razvoj plijesni i grinja. To može biti posebno neprijatno za osobe koje imaju alergije, astmu i druge probleme s disajnim putevima.
(Vijesti.ba)