Ko predvodi privredu Unsko-sanskog kantona – Bihać ili Cazin? Podaci o poslovanju privrednih društava u 2025. godini pokazuju da odgovor zavisi od pokazatelja koji se posmatra. Bihać ima više preduzeća, zaposlenih i veći izvoz, dok Cazin ostvaruje veće ukupne prihode i znatno veću zbirnu dobit profitabilnih kompanija.
Prema podacima Finansijsko-informatičke agencije (FIA) za 2025. godinu, koje je analizirao BiznisInfo.ba, kompanije sa sjedištem u Cazinu ostvarile su približno 795 miliona KM prihoda. Privredna društva iz Bihaća u istom periodu zabilježila su oko 783 miliona KM. Razlika iznosi približno 12 miliona KM, što je relativno malo u odnosu na ukupan obim poslovanja oba grada.
Međutim, razlika postaje znatno izraženija kada se uporedi dobit. Zbir dobiti cazinskih kompanija koje su poslovale pozitivno dosegnuo je oko 89 miliona KM, dok su profitabilna preduzeća iz Bihaća zajedno ostvarila oko 64 miliona KM. To znači da je Cazin u ovom pokazatelju ispred Bihaća za približno 25 miliona KM. Važno je naglasiti da je riječ o zbiru dobiti profitabilnih društava, a ne nužno o neto rezultatu svih firmi nakon uračunavanja gubitaka.
Cazin je pritom veće ukupne prihode ostvario sa 58 privrednih društava manje nego Bihać. Kompanije iz ova dva grada zajedno ostvaruju više od polovine prihoda svih privrednih društava obuhvaćenih kantonalnim pregledom.
Bihać, kao administrativno i zdravstveno središte Unsko-sanskog kantona, ima specifičnu strukturu privrednih subjekata. U njegovim podacima nalazi se i Kantonalna bolnica „Dr. Irfan Ljubijankić“, sa 971 zaposlenim i oko 53 miliona KM prihoda. Taj primjer pokazuje koliko javne ustanove utiču na ukupne pokazatelje zaposlenosti i prihoda grada.
U privrednim društvima obuhvaćenim analizom Bihać ima približno 1.400 zaposlenih više od Cazina. Također prednjači u izvozu, a u gradu je sjedište Megglea BH, najveće kompanije u Unsko-sanskom kantonu prema prihodima. Meggle BH je tokom 2025. godine ostvario oko 101 milion KM prihoda, odnosno približno osminu ukupnih prihoda bihaćkih privrednih društava.
Za razliku od Bihaća, gdje su snažno zastupljene i javne ustanove, privredni rast Cazina posebno se oslanja na privatni sektor i nova proizvodna ulaganja. Među lokacijama koje privlače investitore ističe se Poslovna zona Ratkovac, gdje su najavljeni novi pogoni domaćih i inostranih kompanija.
Položaj Cazina u blizini Hrvatske i tržišta Evropske unije predstavlja prednost za investitore koji planiraju proizvodnju orijentisanu na izvoz. U Ratkovcu se priprema nekoliko projekata čiji bi se rezultati u narednom periodu mogli odraziti na zaposlenost i industrijsku proizvodnju.
Kompanija Kulin World, koja posluje u Austriji i Bosni i Hercegovini, u augustu je potpisala ugovor s Gradom Cazinom i postala jedanaesti investitor u ovoj poslovnoj zoni. Na zemljištu površine oko 3.500 kvadratnih metara planira gradnju proizvodno-poslovnog objekta, s djelatnostima koje uključuju izradu modularnih kioska te preradu kafe, čaja i drugih napitaka.
Novi proizvodni objekat u Ratkovcu planira i M-Produkt BH. Prema ranije objavljenim informacijama Grada Cazina, vrijednost ulaganja nakon realizacije planiranog projekta trebala bi dosegnuti približno 2,5 miliona KM, uz otvaranje dodatnih 30 radnih mjesta.
Zemljište u ovoj zoni kupila je i kompanija Pro-steel, iza koje stoji investitor iz Francuske. Planirana je investicija od oko dva miliona KM u pogon za proizvodnju metalnih konstrukcija. Projektom je predviđeno zapošljavanje 30 radnika, a kompletna proizvodnja bila bi namijenjena izvozu u Francusku.
Iako su ovi projekti značajni za razvojne planove Cazina, njihov stvarni doprinos broju radnih mjesta, izvozu i prihodima moći će se preciznije procijeniti tek nakon početka proizvodnje. Najavljena ulaganja ipak pokazuju smjer u kojem se grad nastoji dalje industrijski razvijati.
Na trećem mjestu u Unsko-sanskom kantonu prema prihodima nalazi se Velika Kladuša, čija su privredna društva u 2025. godini ostvarila oko 480 miliona KM. Velika Kladuša je treća i prema broju zaposlenih u društvima obuhvaćenim analizom, sa više od 3.100 radnika.
Poređenje za 2025. godinu tako pokazuje dvije različite ekonomske prednosti: Cazin predvodi kanton prema prihodima i zbirnoj dobiti profitabilnih firmi, dok Bihać zadržava veći broj kompanija, više zaposlenih i snažniji izvoz. Budući odnos snaga zavisit će i od toga koliko će se najavljene investicije, naročito u poslovnoj zoni Ratkovac, pretvoriti u aktivne proizvodne pogone i nova radna mjesta.

