Mostarska Radionica Garaža sudjeluje u međunarodnom ekološkom projektu BIO-MATS DANUBE, kojim se uz pomoć biomimikrije i 3D tehnologije razvijaju rješenja za očuvanje i obnovu bioraznolikosti u riječnim staništima. Iskustva stečena na Dunavu mogla bi se primjeniti i na rijeci Neretvi, odnosno drugim rijekama u Hercegovini.
– Projekt je već počeo s realizacijom i provodi se u Specijalnom rezervatu prirode Kraljevac u Vojvodini, a usmjeren je na obnovu i restauraciju vodenih staništa na području srednjeg Dunava. Zanimljivost je ta što je ideja da se od prirode uči kako joj istodobno pomoći. Skeniranjem uzoraka prirodnih površina, poput korijenja biljaka, kore drveta i kamenja, napravit će se 3D modeli koji će se potom ispisati 3D printerima i postaviti u vodu kako bi vodenim organizmima pružili dodatni prostor za život – ispričala je u izjavi za Fenu Anida Čmanjčanin, predsjednica Radionice Garaža (Makerspace Garage) iz Mostara.
Od prirode uče kako obnoviti vodena staništa
Kako je objasnila, prvi korak bio je uzimanje uzoraka na području zaštićenog prirodnog rezervata Kraljevac, a obuhvatili su različite vrste korijenja iz vode, koru drveta i površina kamenja.
Željelo se utvrditi kakav oblik i reljef njihove površine najviše pogoduju razvoju biofilma. Proučavanjem tih prirodnih površina u Radionici Garaža pokušat će napraviti njihove 3D replike, odnosno vještačke podloge koje će omogućiti razvoj biofilma u rijeci Dunav.
Sljedeći koraci će biti 3D modeliranje i ispis pomoću posebnog filamenta.
Čmanjčanin naglašava kako je za izradu predviđen PHA, biorazgradivi materijal siguran za okoliš, koji mora zadovoljiti posebne zahtjeve zaštite okoliša i vodenog svijeta.
– Vrlo je važno da materijal bude biorazgradiv u vodi i siguran za okoliš, zbog čega mora proći potrebna ispitivanja, postupke odobravanja i certifikaciju – navodi predsjednica Radionice Garaža.
Prema njezinim riječima, planirana je izrada oko 100 biomats podloga, a prije njihova postavljanja u većem broju provest će se manji pilot-test kako bi se pratilo njihovo djelovanje na okoliš u zaštićenom području Kraljevac. Tek nakon analize rezultata pristupit će se postavljanju većeg broja tih vještačkih podloga.
– Uz same podloge, važan dio projekta je i praćenje stanja vode. U tu svrhu će se postaviti senzori koji će mjeriti temperaturu, količinu kisika, zamućenost i pH vrijednost vode. Na taj način moći će se pratiti promjene u okolišu i procjenjivati uvjeti za razvoj vodenih organizama – pojašnjava ona.
Postavljanje biomats podloga i senzora planirano je početkom idućega ljeta, a projekt uključuje i posebnu radionicu posvećenu senzorskoj tehnologiji.
Cilj je, kaže predsjednica Radionice Garaža, razviti konkretna rješenja koja bi mogla pomoći u obnovi vodenih ekosustava, ali i poslužiti kao primjer kako se tehnološke inovacije mogu koristiti za očuvanje prirode.
Stečeno znanje i iskustvo prenijeti na rijeku Neretvu
Jedna od važnih mogućnosti koju projekt otvara jest prijenos stečenog znanja i testiranih rješenja u Mostar, odnosno ideja je da se nakon dobivenih rezultata na Dunavu razmotri njihova primjena i na nekoj od hercegovačkih rijeka.
– Jedna od aktivnosti projekta jest da se, nakon mjerenja i dobivanja rezultata, slično rješenje pokuša primijeniti i na području Mostara. Još nije odlučeno hoće li to biti Neretva ili neka druga rijeka – kaže Čmanjčanin.
Upozorava, međutim, da će potreba za ovakvim rješenjima biti sve izraženija zbog klimatskih promjena, sve češćih suša i porasta temperature vode.
– U takvim sušnim uvjetima otežava se opstanak brojnih vodenih organizama, dok se zbog usporenog toka smanjuje i sposobnost rijeke za prirodno pročišćavanje. Upravo bi biomats ploče mogle pomoći u njegovoj obnovi, stvaranjem novih površina za razvoj biofilma i ponovno uspostavljanje uvjeta za život u vodi – ocjenjuje ona.
Naglašava pak da neće biti dovoljno samo odabrati rijeku i postaviti vještačke podloge. Potrebno je pronaći područje čije su prirodne karakteristike što sličnije onima u Kraljevcu jer na djelovanje biomats struktura utječu temperatura, pH vrijednost, brzina i tok vode te drugi uvjeti u staništu. Zbog toga će se o mogućoj lokaciji u Hercegovini odlučivati tek nakon testiranja i analize rezultata u Srbiji.
Razvojna agencija Mostar: Podloga za pripremu europskih projekata za zaštitu Neretve
Osim mostarske Radionice Garaža, koja donosi tehničko znanje i inovativna rješenja, u projekt je uključena i Razvojna agencija Grada Mostara, čija je uloga povezivanje projektnih rezultata s potrebama lokalnih zajednica i mogućnostima njihove primjene.
– Posebno nas ohrabruje da ćemo iskustva stečena kroz BIO-MATS DANUBE iskoristiti za razvoj lokalnih pilot-rješenja, koja bi nam poslužila kao stručna i iskustvena podloga za pripremu većih europskih projekata usmjerenih na zaštitu Neretve i drugih hercegovačkih rijeka – ustvrdila je Ines Ćorić, v.d. ravnateljice Razvojne Agencije Mostar.
Po nezinim riječima, Razvojna agencija Grada Mostara već je prijavila i novi europski projekt UPSTREAM, aktivnosti koje se provode uzvodno kako bi se spriječilo onečišćenje nizvodnih područja, kroz koji bi, kaže, u slučaju odobrenja, mogli provesti pilot-aktivnosti upravo na području Mostara.
Projekt BIO-MATS DANUBE traje od rujna 2026. do kolovoza 2028. godine, okuplja pet partnera iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Ujedinjenog Kraljevstva, a financira se sredstvima Europske unije putem projekta SoS2LearnDBS.
Iako je njegovo pilot-područje na Dunavu, iskustva koja će se steći mogla bi poslužiti kao polazište za nova ekološka rješenja i na rijekama u Hercegovini.
(Vijesti.ba / FENA)

