Aerodrom Bihać strateški je projekat za Bosnu i Hercegovinu, a posebno Unsko-sanski kanton. Samo do kraja protekle godine, kroz proces eksproprijacije zaključeno je 136 sporazuma s oko dvjesto vlasnika i suvlasnika te je otkupljeno 177 parcela površine 660.000 kvadratnih metara.
Pokrenut i postupak za realizaciju elaborata snimanja prepreka koja ima dvije zone (zona A i zona B) površine od 45 kilometara kvadratnih, u saradnji sa BHANSA-om. Na osnovu tog elaborata biće izrađen dizajn procedura letenja.Osim toga, pokrenute su inicijative na nivou BiH za izmjene i dopune Zakona o aerodromima i Zakona o BHANSA-i da budući Aerodrom Bihać bude prepoznat kao operator. Završena najzahtjevnija pripremna faza projekta, a u posjetu Gradu Bihaću i bihaćkom gradonačelniku Elvedinu Sediću stigao je i direktor Aeodroma „Nikola Tesla“ Beograd Saša Vlaisavljević sa stručnim timom. Upravo je Vlaisavljević, zajedno sa Anelom Hadžićem, direktorom JP Aerodrom Bihać, bio gost u emisiji RTVUSK „Razgovor s povodom“.
Gospodine Vlaisavljeviću, danas ste bili sastankujeskod gradonačelnika Bihaća, šta ste razgovarali i konkretno dogovarali?
Vlaisavljević: Svakako, bila je i posjeta kabinetu gradonačelnika Sedića, a tom prilikom se razgovaralo narednim koracima za ovu godinu, napravljen je i plan aktivnosti te hodogram koji je predstavljen i premijeru Nerminu Nikšiću te Federalnim ministrima. Zvanično smo predali Zahtjev za urbanističku saglasnost Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okolišta, a nakon dobivanja saglasnosti od Direkcije civilne navigacije BiH, u koju se uključio i tim Saše Vlaisavljevića, izvršili smo neke korekcije koje su krucijalne da bi se dobila saglasnost. Morali smo neke stvari revidirati onako kako to metodologija i struka nalaže, a Federalno ministarstvo sad ima rok od trideset dana da donese rješenje o izdavanju urbanističke saglasnosti da bismo, u suštini, mogli završiti glavni projekat Faze jedan te da se ide dalje po načelno odobrenje građenja, a potom se dalje može krenuti sa raspisivanjem poziva za izvođenje radova na budućem Aerodromu.
Direktore Hadžiću, koliko nam još nedostaje novca?
Hadžić: Novac nije upitan, Vlade Federacije je jedini finansijer ovog projekta za sada, ali mi smo i za ovu godinu uvršteni u Federalni budžet. Zapravo je najteži dio posla pripremna faza, tačnije rješavanje projektne dokumentacije i dobivanje odobrenja za građenje jer se tu u suštini isprepliću mnoge nadležnosti viših nivoa, pa se u jednom koraku moraju raditi izmjene i dopune Zakona na nivou države te potpisivanje bilateralnih sporazuma sa Republikom Hrvatskom za korištenje zračnog prostora. To su sve neke nadležnosti koje bi država morala uraditi zajedno sa Javnim preduzećem, gradom i kantonom da bismo došli u fazu upotrebe kompleksa.
Gospodine Vlaisavljeviću, koliko zapravo vaše iskustvo, kao eksperta, može biti od koristi u toj razmjeni informacija, kako bi se put, koji je već neko prošao, mogao lakše proći što se tiče Aerodroma Bihać?
Vlaisavljević: Bihać sam zaista došao sa svojim tehničkim timom, došli smo u najjačem sastavu, a u proteklih deset godina isti taj tim je prošao projekte u vrijednosti preko 10 milijardi eura. Došao sam u fazu kada mogu da biram koje projekte želim raditi, a ovo je projekat za kojeg garantujem da će biti uspješan. Novca ima, baš zato što imamo dobar, održiv projekat. Nekada je samoodrživ aerodrom morao imati preko milion putnika, sada je to palo na 600-700 hiljada, što je za Bihać dohvatno. Ovaj kanton ima zaista veliku dijasporu, a i nakon koronavirusa su porasli trendovi u aviozrakoplovstvu. Godinu dana smo radili u tišini, ali smo radili u cijeloj Bosni i Hercegovini, ne samo u Bihaću. Svoj plan smo predstavljali i branili argumentima i u Sarajevu, Tuzli, Mostaru. Uložili smo svoj autoritet u ovaj projekat, a najteže je iza nas. Sad idemo prema glavnom projektu, a u drugom dijelu mandata budućeg gradonačelnika, prognoziram da će u Bihać sletjeti prvi avion.
Gospodine Vlaisavljeviću, govorili ste o glavnom projektu i komercijali, šta ste konkretno mislili pod komercijalom?
Vlaisavljević: Što se tiče komercijale, prvenstveno mislim na sljedeće, a to je da ćemo mi napraviti taj aerodrom što već sad ide u dobrom smjeru, međutim, taj aerodrom mora da radi. Ne može biti „gubitaš“ niti može biti nesposoban da izdržava sam sebe, da bude samoodrživ. Da povučem paralelu, Aerodrom „Nikola Tesla“ u Beogradu sam preuzeo u ljeto prije deset godina, došao sa svojim timom, a prethodnu godinu je taj Aerodrom završio s profitom od svega 115 hiljada eura, mi smo od 2014. sa dva rebalansa i dobronamjernim, stručnim ljudima, pravili profite svake godine preko 25 miliona eura. Za četiri godine smo digli vrijednost Aerodroma sa 150 miliona eura na preko 1,5 milijardu koliko je otišlo u koncesiju. Dakle, komercijalizacija je nešto što će biti izazov za drugu ekipu koju planiram Anelu staviti na raspolaganje. Znači, moramo dovesti aviokompanije, moramo dovesti putnike, a to nam otprilike dolazi za godinu, godinu i pol dana. Tada ćemo moći konkretnije pričati o tome, ali ukratko, broj putnika mora biti ekvivalentno troškovima, da bi ono bilo samoodrživo.
Imate li neku predikciju već?
Vlaisavljević: Prerano je da se priča o tome, volim čvrsto stojati iza onog što izgovorim, jer je u aviobiznu vaša riječ sve što imate u životu. Kredibilitet ili gubite ili dobivate. Ja ću se potruditi da uradim sve što mogu i na raspolaganju sam Gradu Bihaću. Bit ću tu i dati sve od sebe da napravimo „top“ aerodrom.
Top aerodrom“ koji će, sam po sebi, vući razvoj turizma i ostalih grada privrede, jer je to strateški projekat za cijelu Bosnu i Hercegovinu?
Vlaisavljević: To sam kazao i gradonačelniku jutros. On najviše pitanja ima upravo od privrednika, potencijalnih investitora, a prvo pitanje svakog privrednika i investitora je „ Koja je blizina aerodroma?“ i zamislite sad gradonačelnika koji može reći samo imamo Aerodrom na pet sati udaljenosti, u Sarajevu, ili na tri sata u Banjaluci, automatski, gubite investitora. To je osnova, generator privrednog razvoja ovog kantona. To je prva stvar, a tek dalje kad pričamo o turizmu i Uni kao potencijalu. S tim Aerodromom dižemo, apsolutno, sve. A u susret nam ide činjenica da poslije koronavirusa aerodrom više nije samo za „privilegovane“, danas svi putuju avionom, niko više ne želi gubiti sate na granicama. Neko iz Skandinavije će umjesto 24 sata putovanja autom sjesti u avion i u Bihać stići za maksimalno 2,5 sata.
Gospodine Hadžić, pomenute su i korekcije projekta. O kakvim korekcijama je riječ?
Hadžić: Idejni i glavni projekat urađeni su “18./’19.” godine, ali ono što je bilo neophodno da bismo mi dobili saglasnost je da projekat mora imati aero-nautičku studiju i dizajn manevarskih površina, što nismo imali u projektnoj dokumentaciji. To su ti momenti koje smo implementirali u novi, revidirani projekat. Studija je pokazala koja vrsta aerodromnskog kompleksa može biti na našoj lokaciji, u kojem obliku, koja je prijelazna ravan, koju kategoriju aviona možemo očekivati, a sve su to neki parametri koji će nam pomoći da projekat privedemo kraju. Vrlo je bitno istaći da smo mi u 2022. godini formirali stručne timove, a da nas AgencijeBHANSA i BHDCA prate sa svojim savjetima i instrukcijama, a kroz putnički modularni terminal ćemo dobijati sve informacije o protoku putnika. Za kontrolni toranj smo dobili saglasnost od BHANSA-e.
Gospodine Vlaisavljeviću, šta je to osim komercijale, još značajno za uspješnost, je li to stručnost osoblja?
Vlaisavljević: Preduslov je dobar tim. Ja sam prepoznao dobar tim i u Bihaću. Moj tim nije upitan, ja sam došao sa najboljima, onima koji rade mnoge projekte, to nije upitno, ali ja sam naišao ovdje na sagovornike koji prije svega razumiju, koji su bili i moji gosti u Beogradu, a gledali su i izgradnju piste kod nas. Ovdje ljudi žele da surađuju, prema automatizmu imamo planove za daljnju saradnju. Pogledajte samo koliko linija, prema ovom dijelu regije, imate sa Bliskog Istoka. Treba samo da imamo tim koji će prepoznati potencijale, a potom i poentirati. Ako ne uzmemo mi, uzet će neko drugi. Važno je da brzo i promptno reagujemo jer je avioindustrija vrlo dinamična. Imamo barem pet prednosti koje ako ne iskoristimo, onda je samo do nas. Recimo, Turkish Airlines ima strategiju ulaska u Europu, to trebamo iskoristiti, a upravo ću ja sa svojim timom prezentirati taj projekat.
Gospodine Vlaisavljeviću, direktor ste aerodroma godinama, da li se dobro gradi Aerodrom u Bihaću, ima li zamjerki, ima li nešto što se može ili treba ispraviti?
Vlaisavljević: U prošlosti je bilo vjerojatno, ali kada je moja tehnička ekipa preuzela, odradili smo neke korekcije. Mi smo dali najbolje od sebe, mislim da smo samo unaprijedili i radimo aerodrom po svjetskim standardima, nešto s čime će zaista svi biti zadovoljni.