Kada je riječ o BiH, ova zemlja već godinama bilježi negativan prirodni prirast. Samo FBiH je iz 2024. godine izišla s 4820 stanovnika manje. U devet županija zabilježeno je više umrlih nego rođenih
U idućih 75 godina Bosna i Hercegovina mogla bi izgubiti čak 56 posto stanovništva. Prema procjenama Ujedinjenih naroda za 2100. godinu, većina europskih zemalja zabilježit će drastičan pad broja stanovnika u usporedbi s 2025. godinom, piše Večernji list BiH. U obzir su uzete stope fertiliteta, mortaliteta i migracije.
U istočnoj Europi veliki pad
Najveći pad predviđa se u istočnoj Europi, pri čemu Ukrajina gubi čak 61% stanovništva. Slijede Moldavija (-50%), Litva (-57%), Latvija (-50%), Poljska (-49 %) i Bugarska (-47 %). Hrvatska je također među demografski najugroženijim državama s predviđenim padom broja stanovnika od 44% do kraja stoljeća. Prema procjenama Ujedinjenih naroda, Srbija gubi 45%, Crna Gora 48%, Kosovo 35% i Albanija 57%. Pad broja stanovnika očekuje se i u Sloveniji (-23%), Sjevernoj Makedoniji (-52%), Grčkoj (-37 %), Italiji (-40%) te Španjolskoj (-31 %). Njemačka će izgubiti oko 16% stanovnika.
Inače, populacija EU-a već je opala 2020. i 2021. zbog dodatna 1,2 milijuna smrtnih slučajeva povezanih s pandemijom COVID-19. Godine 2022. došlo je do oporavka, također zbog dolaska gotovo 4 milijuna izbjeglica iz Ukrajine. Na osnovi pretpostavki vezanih uz natalitet, mortalitet i migracijske trendove Eurostat predviđa da će populacija EU-a dosegnuti vrhunac na oko 453 milijuna ljudi ove godine, a zatim polako opadati i dosegnuti 420 milijuna 2100. godine. Kada je riječ o BiH, ova zemlja već godinama bilježi negativan prirodni prirast. Samo FBiH je iz 2024. godine izišla s 4820 stanovnika manje. U devet županija zabilježeno je više umrlih nego rođenih. Jedino Zapadnohercegovačka županija zahvaljujući brojnim demografskim mjerama koje se provode posljednjih godina bilježi pozitivan prirodni prirast, kako u 2023. tako i u 2024. godini te u prvom tromjesečju ove godine. Negativan niz u FBiH nastavio se i u prva dva mjeseca ove godine. Tako je, prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, u veljači 2025. godine rođeno 1175 beba, a umro je 1821 stanovnik, što znači da prirodni prirast iznosi -646, a da je vitalni indeks 65. Prema posljednjim podacima u istom mjesecu ove godine zaključen je 581 brak, dok su evidentirana 184 razvoda. U siječnju 2025. u FBiH je rođeno 897 beba, a umrlo je 1513 stanovnika, što znači da je prirodni prirast bio -616. Osim negativnog prirodnog prirasta, BiH posljednjih desetak godina pogađa veliki val iseljavanja mladih i mladih obitelji, što dodatno utječe na smanjenje broja stanovnika.
Slabi se i europska ekonomija
Inače, depopulacija u većini europskih zemalja, prema procjenama američkih stručnjaka, dovest će do značajnog oslabljivanja europske ekonomske snage. I dok su još 1960. najuspješnije europske ekonomije činile čak trećinu svjetskog bruto domaćeg proizvoda, s obzirom na postojeće stope rasta i ekonomski napredak, do 2100. godine američki znanstvenici očekuju da će njihov udio biti smanjen na ukupno desetinu svjetskog BDP-a. Prema procjenama Ujedinjenih naroda za 2100. godinu, nasuprot negativnim trendovima, Luksemburg će imati najveći rast broja stanovnika, i to 10%. Francuska bilježi rast stanovnika od 3%, Irska ostaje stabilna (0%), a rast je predviđen i za Švedsku (+7%), Ujedinjeno Kraljevstvo (+7%) te Švicarsku (+2%).