Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi, Bosna i Hercegovina je u prvom kvartalu ove, poredeći sa krajem prethodne godine ostala bez 44.000 radnika.
Kako se navodi u anketi, u periodu januar -mart, radnu snagu činio je 1,401 milion osoba.
“Od toga je zaposlenih bilo 1,213 miliona (86,6%), dok je broj nezaposlenih iznosio 188.000 (13,4%)”, piše u anketi koju je provela Agencija za statistiku BiH.
Dalje piše da je, u poređenju s posljednjim kvartalom 2024. godine, broj zaposlenih smanjen za 3,5%, što znači da je tržište rada izgubilo oko 44.000 radnika.
“Istovremeno, broj nezaposlenih porastao je za 12,8%. Broj osoba koje nisu uključene u radnu snagu porastao je na 1,473 miliona – što je povećanje od 1,4% u odnosu na prethodni kvartal. Najveći udio čine osobe starije od 65 godina, što ukazuje na nastavak demografskog starenja i ranije napuštanje tržišta rada”, ističe se u podacima.
Tako u strukturi radne snage dominiraju muškarci sa 60,9% (854.000), dok žene čine 39,1% (547.000).
“Najveći udio pripada starosnoj grupi od 25 do 49 godina. Od ukupno zaposlenih, 87% ima stalni radni odnos, 11,1% su samozaposleni, dok 1,9% čine neplaćeni članovi domaćinstava. Najveći broj radnika zaposlen je u sektoru usluga (59,8%), zatim u industriji i građevinarstvu (32,2%), dok u oblasti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva radi 7% zaposlenih”, piše u podacima Agencije za statistiku BiH.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da u okolnostima kada ne dolazi do pada ekonomske aktivnosti, statistički obuhvaćene kretanjem BDP-a, pad broja zaposlenih može biti posljedica dvije tendencije.
“Prva se odnosi na povećanje broja radnika koji nisu prijavljeni kao posljedica rasta poreskih opterećenja. U FBiH je došlo do povećanja minimalne zarade bez promjene poreskih zakona koje bi rasteretile poslodavce. Iako je za jedan dio povećanja dio doprinosa prebačen na teret budžeta Federacije, ne možemo isključiti da jedan broj radnika nije usljed toga ostao bez posla ili da je prešao u sivu zonu”, istakao je Mlinarević.
Prema njegovim riječima, minimalac je takođe povećan i u Republici Srpskoj, ali je poreski klin u Srpskoj manji nego u Federaciji.
“Druga tendencija koja može osvijetliti paradoks da i kada nema privrednog pada dođe do pada broja zaposlenih, i to je situacija u kojoj su radnointenzivne djelatnosti zabilježile pad koji je kompenzovan rastom proizvodnje kapitalno-intenzivnih grana. Primjera radi, ugostiteljstvo ili tekstilna industrija kao radnointenzivne djelatnosti i uslužne industrije su dominantno radno-intenzivne grane i u slučaju stagnacije ili pada proizvodnje kod njih može doći do pada broja zaposlenih. Ovo je posebno važno naglasiti ako imamo u vidu da u uslužnim industrijama u BiH radi oko 60% od ukupno zaposlenih. Za sprečavanje ovih nepovoljnih trendova potrebno je prvo utvrditi uzroke i tragom toga reagovati kroz mjere ekonomske politike. Ili ići u pravcu poreskog rasterećenja i manjeg oporezivanja rada ili pomoći sektore koji gube radna mjesta na način da stvore održivu konkurentnost”, objasnio je Mlinarević.