Bosanski brdski konj, autohtona pasmina iz Bosne i Hercegovine, decenijama je bio na rubu izumiranja. Ipak, zahvaljujući predanom radu stručnjaka, uzgajivača i ljubitelja ove jedinstvene vrste, pasmina se uspješno oporavlja i ponovo zauzima svoje mjesto u domaćem stočarstvu i kolektivnom pamćenju.
Na porodičnom imanju Šutalo u naselju Boljuni, u blizini Hutovog blata, danas galopira oko 20 bosanskih brdskih konja. Ovi konji odgajaju se u prirodnom ambijentu, s mnogo pažnje i poštovanja.
„Ono što ga karakterizira i što ga ističe u odnosu na druge pasmine jeste što je gotovo nepotrebna funkcija veterinara. On je jako otporan na bolesti, imun, skromne ishrane, snažnog temperamenta i jakog eksterijera“, pojasnio je Boško Šutalo, vlasnik ergele.
Nekada nezaobilazan dio svakodnevice u mnogim bosanskohercegovačkim selima, ovaj konj danas simbolizira borbu za očuvanje tradicije i identiteta. Međutim, nagla modernizacija i mehanizacija poljoprivrede i šumarstva tokom šezdesetih godina prošlog vijeka gotovo su ga potisnule s domaćih prostora.
„Početkom izgradnje puteva i sve veće upotrebe mehanizacije, bosanski brdski konj počinje gubiti svoju vrijednost, a time i brojnost“, prisjeća se hipolog Enver Žiga.
Do prije nekoliko godina, ova pasmina bila je klasificirana kao kritično ugrožena – s manje od 200 jedinki. Danas je broj narastao na 327 grla, a cilj je da se do 2028. dostigne brojka od 500.
„Radimo intenzivno na tome da konja sačuvamo od zaborava i nestanka. U tome smo uspjeli – konj više nije kritično ugrožen kao što je bio prije sedam-osam godina“, potvrdila je Žaklina Mezbur iz Udruženja uzgajivača i ljubitelja bosanskog brdskog konja.
Dodatni zamah ovom cilju dao je sistemska podrška kroz razne vidove pomoći.
„Stekli su se optimalni uslovi da uzgoj bude finansijski i veterinarsko-zdravstveno podržan. Te privilegije su potaknule postojeće uzgajivače da povećaju broj grla, a i novi uzgajivači su se uključili“, izjavio je Abdulah Imamović, predsjednik Konjičkog saveza BiH.
Ključnu ulogu u osiguravanju kvaliteta i autentičnosti pasmine igra i DNK analiza, koja omogućava kontrolisan i stručno vođen uzgoj.
„Kao što dokazujemo očinstvo kod ljudi, tako to činimo i kod konja. Konji koji su prihvaćeni članovi pasmine dobijaju DNK potvrdu svog porijekla, što sprječava zloupotrebe i olakšava uzgajivačima da dokažu autentičnost svog grla“, objasnio je stručnjak za genetiku Rijad Konjhodžić.
Zahvaljujući genetskim analizama, potvrđeno je i da bosanski brdski konj ima blisku srodnost s izvornim evropskim divljim konjima, što dodatno potvrđuje njegovu vrijednost i značaj.
Iako su ih nove tehnologije i ubrzan tempo života potisnuli na margine, bosanski brdski konji nisu nestali. Ljudi koji ih pamte – danas ih čuvaju. A zajedno s njima, čuvaju i dio identiteta Bosne i Hercegovine.
(Vijesti.ba)