Tim koji je u četvrtak objavio svoja otkrića u časopisu The Lancet navodi da je to uglavnom posljedica starenja društava, jer su starije osobe podložnije raku. Ako se za izračune koristi standardizirana starosna struktura, relativna učestalost raka će pasti za 5,7 posto između 2024. i 2050. godine.
Gotovo 42 posto od 10,4 miliona smrtnih slučajeva od raka u 2023. godini može se pripisati faktorima koji se potencijalno mogu promijeniti, izvještava međunarodna istraživačka grupa koju predvodi Lisa Force sa Univerziteta Washington u američkoj saveznoj državi Washington.
Istraživači su koristili okvir projekta Globalno opterećenje bolestima (Global Burden of Disease) kako bi napravili procjene za period od 1990. do 2023. godine. Također su izradili prognozu za dalji razvoj događaja od 2024. do 2050. godine.
Razvoj se do danas znatno razlikovao širom svijeta. Između 1990. i 2023. godine, starosno standardizirani broj novih slučajeva raka pao je za 3,4 posto u zemljama s visokim prihodima i za 8,8 posto u zemljama sa višim srednjim prihodima. Nasuprot tome, broj slučajeva porastao je za 28,6 posto u zemljama sa nižim srednjim prihodima i za 23,6 posto u zemljama s niskim prihodima.
Najveći faktor rizika koji se može promijeniti u većini zemalja jeste upotreba duhana, koja se povezuje sa 21,4 posto smrtnih slučajeva od raka. U zemljama s niskim prihodima, nezaštićeni seksualni odnosi predstavljaju najveći rizik, uglavnom zato što mogu prenijeti humani papiloma virus (HPV), koji uzrokuje rak grlića materice.
Prema studiji nedavno objavljenoj u časopisu Eurosurveillance, vakcinacija protiv HPV-a je vrlo efikasna. U Njemačkoj, tijelo nadležno za vakcinaciju, poznato kao Stiko, preporučuje HPV vakcinaciju za djevojčice i dječake uzrasta od 9 do 14 godina.
U komentaru također objavljenom u časopisu The Lancet, Qingwei Luo i David Smith sa Univerziteta u Sydneyu pohvalili su sveobuhvatan globalni pristup i sistematsku analizu studije. Međutim, kritikovali su nedostatak kvaliteta i dostupnosti podataka u mnogim zemljama.
– S obzirom na to da su četiri od 10 smrtnih slučajeva od raka povezane s utvrđenim faktorima rizika, uključujući duhan, lošu ishranu i povišen šećer u krvi, postoje ogromne mogućnosti za zemlje da ciljaju ove faktore rizika, potencijalno spriječe slučajeve raka i spasu živote, uz poboljšanje tačne i rane dijagnoze i liječenja kako bi se podržali pojedinci koji razviju rak – rekao je koautor Theo Vos, emeritus profesor na Univerzitetu Washington.
(Vijesti.ba / FENA)