Christian Schmidt podnio je ostavku na poziciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, nakon višemjesečnih političkih pritisaka i sve otvorenijih neslaganja oko njegove uloge u zemlji.
Prema medijskim navodima, Schmidtova ostavka uslijedila je nakon pritiska američke administracije, a kao jedan od razloga spominje se i nezadovoljstvo zbog neriješenog pitanja državne imovine. Pojedini izvori navode da mu je, ukoliko ne odstupi s funkcije, bilo zaprijećeno i mogućim sankcijama, odnosno stavljanjem na američku crnu listu.
Prema istim tvrdnjama, pitanje Schmidtovog odlaska bilo je dio šireg političkog dogovora na relaciji Banja Luka – Washington, u periodu nakon što su Sjedinjene Američke Države ukinule sankcije većem broju zvaničnika iz Republike Srpske.
Schmidt se već nalazi u New Yorku, gdje se sastao s generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antoniom Guterresom. Taj sastanak trebao je prethoditi njegovom obraćanju pred Vijećem sigurnosti UN-a, gdje je za utorak planirano razmatranje izvještaja OHR-a o stanju u Bosni i Hercegovini.
U izvještaju koji obuhvata period od 16. oktobra 2025. do 15. aprila ove godine navodi se da je sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini stabilna, ali krhka. Posebno se ukazuje na blokade institucija, političke tenzije, narative koji dolaze iz Republike Srpske, pravosudnu blokadu, kao i neriješeno pitanje državne imovine.
Upravo je državna imovina bila jedno od ključnih pitanja zbog kojih se Schmidt našao pod dodatnim pritiskom. Bez rješenja tog pitanja, brojni razvojni i infrastrukturni projekti ostaju pravno upitni, uključujući i projekte od strateškog značaja za energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine.
Schmidt je ranije upozoravao da je neophodno stvoriti uslove za korištenje državne imovine u projektima od javnog interesa, ali nije donio konačnu odluku kojom bi to pitanje bilo riješeno. Takav pristup, prema medijskim navodima, izazvao je nezadovoljstvo dijela međunarodne zajednice, posebno američke administracije.
Ostavka Christiana Schmidta mogla bi otvoriti novo političko poglavlje u Bosni i Hercegovini, ali i dodatno pokrenuti rasprave o budućnosti OHR-a, ulozi međunarodne zajednice i načinu na koji će se u narednom periodu rješavati ključna pitanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.