Hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić uputio je hitan dopis Tužilaštvu BiH tačnije Odjelu za ratne zločine, u kojem iznosi ozbiljne sumnje u okolnosti iznenadne smrti četnika Slavka Aleksića, nekadašnjeg komandanta paravojne jedinice povezivane sa “Sarajevo safarijem” tokom opsade glavnog grada BiH.
On je od Tužilaštva BiH zatražio da hitno izdaju nalog kojim se zabranjuje kremiranje ili bilo kakve intervencije oko tijela Slavka Aleksića, kao i sahrana.
Zatražio je da se izda nalog kojim će službenici SIPA-e tijelo Slavka Aleksića prebaciti na KCUS kako bi se izvršila detaljna i specijalistička obdukcija Slavka Aleksića, te da se posebno utvrdi postoje li tragovi nasilja, postoje li u organizmu ikakve sumnjive tvari, otrovi, intervencije ili bilo što slično odnosno da se utvrdi postoje li ikakve sumnjive okolnosti smrti.
“Posebno je potrebno tijelo analizirati i pregledati na osjetljive tvari i otrove kojima se inače koriste ruske tajne službe, koje surađuju sa BIA u Beogradu, a o kojim se vrstama otrova i tvari radi lako je provjeriti u javno dostupnim objavama o sličnim slučajevima koji su se već događali u Rusiji, Velikoj Britaniji ili drugdje u svijetu”, naveo je.
Margetić kaže da ovu temu istražuje od 1995. godine, a Tužilaštvu BiH je ukazao na određene sumnjive okolnosti.
Slavko Aleksić je prije otprilike desetak dana, po nalogu Aleksandra Vučića, a operaciju su izveli Vučiću lojalni pripadnici Bezbednosno-informativne agencije Srbije (BIA), prebačen iz Bileće u Bosni i Hercegovini gdje je nesmetano boravio, prema mojim informacijama u Beograd na Vojno-medicinsku akademiju (VMA), gdje je bio pod kontrolom i nadzorom pripadnika BIA.
Neposredno prije toga, krajem novembra, točnije 24.11.2025. godine, prema dogovoru s Aleksandrom Vučićem Slavko Aleksić je dao javne izjave medijima pod kontrolom Vučićevog režima u kojima je iznosio navode kojima je za cilj bio demantirati povezanost Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u Sarajevu. Tada je bio živ i zdrav, bez ikakve najave smrtonosne bolesti, upravo suprotno, najavljivao je da će svjedočiti u korist Vučića i pojavljivati se pred sudovima.
Slavko Aleksić je bio nezgodan i neugodan svjedok direktne povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu. Kao takav bio je opasan za Vučića, a iako ga nije teretio, Aleksić je bio i potencijalni osumnjičenik za te iste ratne zločine, pa se Vučić nije mogao pouzdati niti u Aleksićevu lojalnost, niti u Aleksićevu šutnju.
Dana 11.12.2025. dobio sam informaciju iz Beograda da BIA drži Slavka Aleksića na VMA u Beogradu. Tu sam informaciju provjerio i nakon što sam utvrdio da je istinita, objavio sam je.
Prije samo šest dana, 12.12.2025. godine, Radio Slobodna Evropa (RSE) objavila je na svojim internetskim stranicama također informaciju koju su dobili direktno od Slavka Aleksića u telefonskom razgovoru, a to je da se Aleksić nalazi u bolnici u Beogradu. Dakle, RSE je objavio podatak da im je lično Slavko Aleksić rekao da je u bolnici u Beogradu. “RSE se javio telefonom iz bolnice u Beogradu. U njegovoj su jedinici, kaže za RSE, bili stranci, ali ne oni o kojima se danas govori”, napisali su u navedenom članku. Dakle, iz više izvora, od kojih je jedan i sam Aleksić, nesporno je da je Aleksić bio u bolnici u Beogradu.
U četvrtak, 18.12.2025. objavljeno je da je Slavko Aleksić umro u Trebinju. Prema informacijama mojih izvora u BIA, Aleksića su mrtvog pripadnici BIA prebacili natrag u Bosnu i Hercegovinu odnosno u Trebinje, da bi se tamo konstatirala smrt, kako se ne bi špekuliralo o uzrocima smrti i povezanosti Vučića s mogućim motivom smrti Aleksića.
Izuzetno je sumnjivo da je Aleksić umro baš sad, u trenutku kad su oko ljudskih safarija u ratnom Sarajevu pokrenute istrage, te u trenutku kad je Aleksić osim optuženika mogao biti i svjedok povezanosti sudjelovanja Aleksandra Vučića u ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu.
Treba podsjetiti da je Margetić podnio prijavu protiv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Milanu, tvrdeći da je Vučić bio vodič stranim strijelcima, navod koji Vučić odbija kao “potpunu izmišljotinu”.
U Tužilaštvu Bosne i Hercegovine predmet koji se odnosi na navode o “Sarajevo safariju”, monstruoznom fenomenu prema kojem su bogati strani “turisti” navodno plaćali da pucaju na civile u opsjednutom Sarajevu tokom rata 1992, 1996, otvoren je još 2022. godine, na osnovu prijave tadašnje gradonačelnice Benjamine Karić.