Na to je upozorila grupa britanskih nutricionista koja smatra da se često osjećamo umorni upravo zato što ne unosimo u organizam dovoljnu količinu tog vitamina.
Za razliku od ostalih, mnogo poznatijih vitamina, kao što su A, B, C ili D, o kolinu rijetko ko razmišlja iako je riječ o vrlo važnom nutrijentu.
Lakše ga je unijetu u organizam u dovoljnoj količini ako ste svejed jer se nalazi prvenstveno u junetini, piletini, jetri jajima, ribi i mlijeku. No, ima ga i u mahunarkama, naročito u grahu i grašku, zatim u špinatu, suhom voću i pšeničnim klicama.
Ne postoji preporučena dnevna doza za kolin, no stručnjaci smatraju da je odgovarajuća količina 425 mg dnevno za žene te 550 mg dnevno za muškarce. Gornja sigurna granica za odrasle osobe je 3.500 mg dnevno.
Svejedi vs vegetarijanci
“Kolin ima ključnu ulogu u funkciji jetre, razvoju mozga, mišićnoj snazi, metabolizmu i općenito u procesima nervnog sistema. Svakodnevan odgovarajući unos pruža osjećaj ispunjenosti energijom te poboljšava kognitivne sposobnosti. Ima vitalnu ulogu u zdravlju mozga, raspoloženju, pamćenju i pravilnoj funkciji jetre.
Ko ne unosi dovoljno tog vitamina ima nisku razinu energije i probleme s koncentracijom, a može patiti i od steatoze jetre, odnosno masne jetre, jer kolin pomaže u uklanjanju kolesterola iz te najveće žlijezde u ljudskom tijelu. S nedovoljnim unosom kolina povećava se i rizik za anksioznost i depresiju.
Naročito ga je važno uzimati u trudnoći jer njegov manjak povećava vjerojatnost za razvoj ADHD-a kod djeteta”, pojašnjava nutricionistica i naturopatkinja Hanieh Vidmar.
Kod svejeda je manjak kolina rijedak, dok je kod vegetarijanaca i vegana lakše da dođe do nedostatka, piše Živim. Naime, iako je kolin prisutan i u biljnim izvorima, namirnice životinjskog porijekla sadrže ga u značajno većim količinama.
“Treba imati na umu da je on ključan nutrijent u stvaranju masti koje podupiru snagu ćelija, kao i u proizvodnji tvari koje djeluju kao glasnici između stanica. U jetri pomaže u uklanjanju kolesterola, što je važno za zaštitu od moždanog i srčanog udara. Također, ima važnu ulogu u proizvodnji acetilkolina, neuroprijenosnika koji je uključen u mišićnu memoriju, kognitivne funkcije i regulaciju pulsa”, ističe Vidmar koja savjetuje redovnu konzumaciju namirnica životinjskog porijekla, poput junetine, piletine, jaja, ribe i mlijeka, kako bi se osigurao dovoljan unos tog nutrijenta.
Šta je TATT?
“Osobe na veganskoj prehrani kolin mogu dobiti iz biljnih namirnica kao što su brokula, kikiriki, grah i gljive ili već spomenuti špinat, grašak, suho voće i pšenične klice”, kaže Vidmar napominjući da je kolin ipak u tim namirnicama zastupljen u mnogo manjoj mjeri nego u namirnicama životinjskog porijekla.
Dodaje i da je je britanska anketa otkrila da se jedna na svakih osam osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu osjeća “stalno umorna”.
Postoji čak i medicinski akronim za to: TATT ili “tired all the time”.
Prema nekim procjenama, u SAD-u od sindroma hroničnog umora pati oko 4 na 1.000 odraslih osoba, a oko 80 posto slučajeva je nedijagnosticirano.
I u ostatku svijeta se rijetko dijagnosticira tako da tačna prevalencija nije poznata, ali broj je vjerovatno znatno veći od tih procjena.
Simptomi uključuju buđenje s osjećajem iscrpljenosti unatoč dugom i čvrstom snu, glavobolje, promjene raspoloženja i nedostatak motivacije.
Česti uzroci su manjak željeza, vitamina B12 i folata, dijabetes i hipotireoza, ali i depresija. No, čini se da bi se trebalo pozabaviti i s unosom kolina koji bi također mogao biti u podlozi brojnih slučajeva “stalnog umora”, smatra Vidmar.
(Vijesti.ba)