Istraživači su otkriće opisali kao „izvanredno“, ističući da se mreža nalazi duboko unutar potpuno mračne pećine poznate kao Pećina sumpora (Sulphur Cave).
Prema studiji objavljenoj 17. oktobra u časopisu Subterranean Biology, mreža se prostire na površini od 106 kvadratnih metara, duž zida uskog i niskog prolaza u blizini ulaza u pećinu.
Mreža je sastavljena od hiljada pojedinačnih, lijevkastih tkanina, koje zajedno formiraju gigantsku koloniju — i prvi su dokaz kolonijalnog ponašanja kod dvije uobičajene vrste paukova.

„Priroda još uvijek krije bezbroj iznenađenja“, izjavio je István Urák, vanredni profesor biologije na Univerzitetu Sapientia u Transilvaniji (Rumunija) i vodeći autor studije.
„Kada sam prvi put ugledao tu strukturu, osjetio sam divljenje, poštovanje i zahvalnost. Takvo nešto jednostavno morate doživjeti da biste razumjeli.“
Gigantska kolonija smještena je u Pećini sumpora, formiranoj djelovanjem sumporne kiseline koja nastaje oksidacijom sumporovodika u podzemnim vodama.
Prvi tragovi o postojanju mreže pojavili su se još 2022. godine, kada su je primijetili speleolozi iz Češke speleološke zajednice tokom ekspedicije u kanjonu Vromoner.
Scientists discovered the world’s largest spiderweb, covering 106 m² in a sulfur cave on the Albania-Greece border.
Over 111,000 spiders from two normally rival species live together in a unique, self-sustaining ecosystem—a first of its kind.pic.twitter.com/LPLKVElSNv
— Massimo (@Rainmaker1973) November 6, 2025
Naučnici su se u pećinu vratili 2024. godine, uzeli uzorke mreže i poslali ih na analizu Uráku, koji je zatim organizovao vlastitu ekspediciju.
Analize su pokazale da koloniju čine dvije vrste paukova – Tegenaria domestica (poznata kao kućni ili štagaljski pauk) i Prinerigone vagans.
Tokom istraživanja, naučnici su procijenili da u pećini živi oko 69.000 primjeraka vrste T. domestica i više od 42.000 primjeraka vrste P. vagans. DNK analize potvrdile su da su upravo ove dvije vrste dominantne u koloniji.
Prema Uráku, kolonija u Pećini sumpora predstavlja jedan od najvećih skupova paukova ikada zabilježenih, a posebno je zanimljivo što ove vrste inače ne pokazuju kolonijalno ili zajedničko ponašanje.
„Ovo je jedinstven slučaj u kojem dvije vrste koegzistiraju i dijele istu strukturu mreže u tolikom broju“, rekao je Urák.
Dodao je i da je važno očuvati koloniju, uprkos mogućim izazovima koje stvara njen položaj na granici dvije države.
U međuvremenu, naučnici rade na novom istraživanju koje će otkriti još više detalja o životu i interakcijama unutar ove neobične paukove zajednice.
(Vijesti.ba)

