Ljudi su evolucijski skloni obraćati više pažnje na negativne informacije – to je bila nužna strategija za preživljavanje. Međutim, u suvremenom digitalnom svijetu, u kojem su loše vijesti dostupne 24/7, ta sklonost može dovesti do osjećaja tjeskobe, bespomoćnosti i kroničnog stresa.
Psihologinja Klara Zečević-Božić ističe kako doomscrolling nije samo „loša navika“, već ponašanje koje aktivira naš simpatički živčani sustav, održavajući tijelo u stanju pripravnosti – kao da je stalno u opasnosti. Takvo stanje može rezultirati nesanicom, razdražljivošću, umorom, pa čak i depresivnim simptomima.
Posebno su rizične osobe s već postojećim anksioznim smetnjama, visokom osjetljivošću na stres, perfekcionisti i izrazito empatične osobe. Kod njih doomscrolling može pojačati osjećaj odgovornosti, ali i iscrpljenost – poznatu i kao „umor od empatije“.
Jedan od problema doomscrollinga je što stvara iskrivljenu sliku stvarnosti – svijet počinjemo percipirati kao mjesto puno prijetnji, što može dovesti do društvenog povlačenja, nepovjerenja i osjećaja da je promjena nemoguća.
Kako si pomoći? Stručnjaci savjetuju:
Ograničite vrijeme za čitanje vijesti.
Izbjegavajte ekrane prije spavanja.
Birajte provjerene izvore.
Primijenite pravilo „3:1“ – za svaku negativnu vijest pročitajte tri pozitivne.
Prakticirajte mindfulness i tehnike opuštanja.
Zapitajte se: „Hoće li mi ova informacija koristiti?“
Doomscrolling se ne rješava ignoriranjem svijeta, već zdravim balansom – budite informirani, ali ne po cijenu vlastitog mira.
(Vijesti.ba)