No, kada su istraživači počeli proučavati zajednice u kojima ljudi redovno doživljavaju devedesete i stote godine, otkrili su nešto iznenađujuće. Dugovječnost se često manje povezuje s neobičnim navikama, a više s jednom štetnom navikom koju dugovječni ljudi gotovo nikada nemaju. Jedan obrazac se stalno ponavlja: najdugovječniji ljudi na svijetu gotovo nikada ne puše, stoji u istraživanjima, prenosi Index.
Život bez duhanskog dima
Studije provedene u takozvanim „Plavim zonama“, područjima s izuzetno visokim procentom stogodišnjaka, više puta su pokazale da je izbjegavanje pušenja jedna od najsnažnijih zajedničkih karakteristika povezanih s dugim životom. Iako su genetika i okoliš također dio slagalice, pušenje ostaje jedna od najvećih prijetnji zdravom starenju koju je moguće izbjeći.
Pritom se ne radi o opsesiji dugim životom, nego o fokusu na kvalitet života. Pušenje utiče na gotovo svaki organ: oštećuje krvne žile, potiče upale, povećava rizik od raka, slabi pluća i ubrzava starenje. Tokom desetljeća ti se učinci postepeno nakupljaju.
Navika koja nikada nije postala rutina
Ono što je posebno zanimljivo jeste da stručnjaci za dugovječnost opisuju pušenje kao nešto oko čega najdugovječnije populacije jednostavno ne grade svoje živote. Cigareta se u tim zajednicama ne doživljava kao nagrada nakon posla ili način suočavanja sa stresom.
Ona je iznimka, a ne rutina. Ti ljudi ne provode svaki budni trenutak pokušavajući biti zdraviji, nego teže životu u kojem štetne navike nikada ne zauzimaju centralno mjesto. U mnogim slučajevima, cigarete nikada nisu ni bile dio njihovog identiteta.
Manje je ponekad više
Kada zamišljamo stogodišnjake, često mislimo na stroge dijete i naporne vježbe. Stvarnost je obično mnogo jednostavnija. Mnogi koji dožive stotu uživaju u porodičnim obrocima, popodnevnim šetnjama, radu u vrtu i razgovorima s prijateljima.
Pouka je da dug život ne mora nužno proizaći iz stalnog dodavanja novih zdravih navika. Ponekad je dovoljno ukloniti ono što nanosi štetu, a pušenje, koje često počinje kao povremeni izbor, s vremenom postaje upravo to – navika.
Nikad nije kasno za prestanak
Uobičajena je zabluda da se šteta nastala desetljećima pušenja ne može popraviti. Istraživanja koja podupiru institucije poput američkog Nacionalnog instituta za starenje pokazuju suprotno.
Ljudi koji prestanu pušiti čak i u kasnijoj životnoj dobi i dalje smanjuju rizik od srčanih bolesti, moždanog udara, raka i plućnih problema. Cirkulacija se poboljšava, disanje postaje lakše, a nivo energije često raste. Tijelo ima izuzetnu sposobnost oporavka kada se ukloni štetan uticaj. Za zdravstvene koristi prestanka pušenja ne postoji dobna granica.
Genetika nije presudna
Geni svakako igraju ulogu, a istraživači procjenjuju njihov doprinos životnom vijeku, ali oni ne određuju cijelu priču. Životni stil, zajednica, san, upravljanje stresom, fizička aktivnost i odnosi oblikuju način na koji starimo. Studije dugovječnih populacija pokazale su da ti faktori djeluju zajedno.
Naravno, neće svako ko izbjegava pušenje doživjeti stotu, niti će svi pušači umrijeti mladi. Ljudska biologija je složena. Ipak, dokazi na nivou cijelih populacija dosljedno pokazuju da izbjegavanje duhana znatno povećava šanse za duži i zdraviji život.
Najveća tajna je da tajne nema
Ljudi često tragaju za egzotičnim suplementima, skupim terapijama i „čudesnim“ namirnicama. Ipak, životi mnogih stogodišnjaka govore jednostavniju priču. Rijetko puše, kreću se prirodno, ostaju povezani s ljudima koje vole, jedu umjereno i imaju razloge zbog kojih se bude svako jutro.
Nijedna od tih navika nije glamurozna niti daje brze rezultate, ali tokom godina, obični izbori dovode do izuzetnih ishoda. Uostalom, starenje se ne odnosi samo na dodavanje godina životu, nego i na očuvanje kvaliteta tih godina.
(Vijesti.ba)