Etna, masivni stratovulkan na Siciliji star više od pola miliona godina, i dalje je veoma aktivna.
Kao najaktivniji vulkan u Evropi, visok oko 3400 metara, često eruptira i po nekoliko puta godišnje, prenosi Index.
Njena aktivnost je dugo bila zagonetna. Poznata je po izbacivanju alkalne lave, za razliku od većine stratovulkana, i to u količinama koje se čine neobičnim s obzirom na procese potrebne za stvaranje takve magme bogate plinovima, piše Science Alert.
Zbog toga je Etna dugo predstavljala enigmatičan slučaj za naučnike. Uprkos dugom praćenju, nijedan poznati geološki proces nije u potpunosti objašnjavao njen nastanak niti izvor tako velike količine magme.
Nova studija sada nudi moguće objašnjenje, ukazujući na rijedak mehanizam dotoka magme koji ranije nije bio povezan s ovako velikim vulkanima. Razumijevanje ovog procesa važno je za procjenu opasnosti koju Etna predstavlja za stanovnike Catanije i Messine.
Vulkani se obično formiraju na tri načina: razmicanjem tektonskih ploča, u zonama subdukcije gdje jedna ploča tone ispod druge, ili iznad tzv. vrućih tačaka gdje se vrući materijal iz plašta probija ka površini, kao na Havajima.
Većina vulkana spada u jednu od ovih kategorija, ali Etna je izuzetak. Iako se nalazi u zoni subdukcije, hemijski sastav njene lave više liči na vulkane vrućih tačaka, iako tamo nema poznate vruće tačke.
Istraživači su analizirali sastav lave unazad 500.000 godina i otkrili iznenađujuće stabilan hemijski potpis. To sugeriše da se Etna ne napaja svježom magmom iz dubine, već sporim istiskivanjem već postojeće magme zarobljene na oko 80 kilometara dubine, između gornjeg plašta i kore.
Dok Afrička ploča tone ispod Euroazijske, ta magma se potiskuje prema površini kroz pukotine u kori, slično kao voda iz spužve.
To bi značilo da Etna možda funkcioniše kao tzv. „petit-spot“ vulkan, tip prepoznat tek 2006. godine, koji nastaje istiskivanjem magme iz plitkih džepova u plaštu.
Ipak, ostaje neobičnost: „petit-spot“ vulkani su obično mali, dok je Etna ogroman vulkan.
„Naša studija sugeriše da Etna možda nastaje mehanizmom sličnim onom koji stvara petit-spot podmorske vulkane“, rekao je vodeći autor Sébastien Pilet sa Univerziteta u Lausannei.
„To je neočekivano, jer su takvi procesi do sada primijećeni samo kod vrlo malih vulkanskih struktura.“
Studija je objavljena u časopisu Journal of Geophysical Research: Solid Earth.
(Vijesti.ba)