Izmjene i dopune Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na cestama u Bosni i Hercegovini, a koje prvi put uvode definiciju bahate vožnje i stroge kazne za takve vozače, ipak će biti razmatrane po hitnom postupku i to na idućoj sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Hitni postupak znači da nema mogućnosti amandmana na predložene izmjene i dopune Zakona.
Hitnu proceduru usvajanja ovih izmjena i dopuna Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja prethodno je odbio Zastupnički dom na sjednici 11. septembra jer nije bilo dovoljno glasova “za” iz RS-a.
Protiv hitne procedure glasali su i SNSD i opozicija iz RS-a. Stoga je ovo pitanje upućeno Kolegiju Zastupničkog doma na usaglašavanje, koji je potom odlučio da ipak prihvati hitnu proceduru, što se rijetko kad dešava.
O ovom zakonu razgovarali smo sa šefom Kluba zastupnika SDP-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Sašom Magazinovićem, koji je zajedno sa stranačkim kolegom Jasminom Imamovićem i predložio ovaj zakon. Kako je rekao za Faktor, sjednica će biti zakazana ovih dana.
Magazinović kaže da je veliki pomak to što je u Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na cestama u BiH prvi put definisana bahata vožnja koja se posebno kažnjava.
– Primjeri bahate vožnje su prestizanje na punoj liniji, prelazak kroz dva crvena svjetla u određenom vremenskom periodu, više od 1,5 promila alkohola ili koncentracija droge, te ostali oblici bahatog ponašanja vožnje kojima se utječe na sigurnost drugih učesnika u saobraćaju.
Kazne su više hiljada maraka, u zavisnoti od težine djela i da li se ono ponavlja. Predviđene su i kazne privremenog ili trajnog oduzimanja vozila što policija do sada nije imala mogućnost. Osim toga, u odnosu na dosadašnju situaciju kada je vozač mogao odbiti testiranje na narkotike, po novom zakonu kazna za odbijanje testiranja na drogu je 1.000 maraka i zadržavanje 12 sati u policijskoj stanici.
Najveći uzrok saobraćajnih nesreća u Sarajevu je upravo korištenje narkotika kod vozača.
Od 356 ponuda vozačima de se testiraju, 336 je to odbilo. Njih 20 je prihvatilo testiranje i test je bio pozitivan na narkotike. Znači, svih 356 su bili drogirani. To je strašno – zaključuje Magazinović.
Kontaktirali smo i ministra unutrašnjih poslova KS Admira Katicu koji je nedavno izrazio zabrinutost gdje sa oduzetim vozilima.
– Od sredine 2023. godine, pa do kraja juna 2025. godine, MUP Kantona Sarajevo izvršio je privremeno oduzimanje 442 vozila od višestrukih prekršilaca, a sve s ciljem povećanja sigurnosti u oblasti saobraćaja i sankcionisanja obijesnih vozača, za što se traže još adekvatnija zakonska rješenja, poput trajnog oduzimanja, kao i drakonskih kazni.
Privremeno oduzimanje vozila veoma je važna mjera jer se na taj način obijesnim vozačima oduzima sredstvo za izvršenje krivičnih djela u saobraćaju i stradanje drugih učesnika- kaže Katica.
MUP Kantona Sarajevo privremeno oduzeta vozila odlaže na depou koji se nalazi u Reljevu za koji na godišnjem nivou izdvaja čak 68.000 KM samo za zakup prostora, jer ne raspolaže vlastitim kapacitetima.
Osim toga, MUP Kantona Sarajevo na ovom prostoru osigurava fizičko osiguranje, videonadzor, pa i uslugu najma krana / dizalice za potrebe smještaja ili premještanja vozila.
S obzirom na to da su kapaciteti ovog depoa odavno postali nedovoljni (već dva puta izvršeno proširivanje) MUP Kantona Sarajevo potpisao je sporazum sa Zavodom za izgradnju KS koji je besplatno ustupio parcelu površine otprilike 3.500 metara kvadratnih u svrhu formiranja depoa na području Općine Novi Grad – Alipašin Most.
U svrhu stavljanja te lokacije u funkciju, MUP Kantona Sarajevo se u više navrata obraćao Općini Novi Grad Sarajevo za izdavanje administrativnih dozvola, ali nismo naišli na razumijevanje. Iz medija smo saznali da općinski načelnik Semir Efendić poručuje da nećemo dobiti dozvolu i da tražimo drugu lokaciju jer ne žele da se općina pretvara u deponiju.
MUP Kantona Sarajevo ne pravi deponije, nego planira urediti trenutno veoma zapušten i neuređen prostor, ograditi lokaciju, osigurati je 24-satnim fizičkim osiguranjem i pokriti videonadzorom. Ovo je pitanje ljudskih života, ukoliko ne budemo imali gdje odlagati privremeno oduzeta vozila, ko će preuzeti odgovornost?
Važno je da naglasimo da odluke o vraćanju ili trajnom oduzimanju motornog vozila donosi nadležni organ, odnosno sud. Problem je što imamo konstantni priliv vozila na depo, dok je dinamika njihovog izlaska sa depoa mnogo sporija, usljed čega dolazi da preopterećenosti postojećeg depoa.
Također, na depou u Reljevu ne nalaze se samo vozila koja privremeno oduzima MUP Kantona Sarajevo, nego i druga vozila koja su dokazi izvršenja krivičnih djela, odnosno vozila oduzeta po nalogu nadležnih sudova ili drugih policijskih agencija na federalnom i državnom nivou. Trenutno ih je na ovom depou više od 1.200.