Praznik star više od 2.000 godina danas je najpoznatiji po sportskim događajima, posebno utrkama zmajevih čamaca, ali njegovi korijeni vezani su za drevna vjerovanja o zdravlju, zaštiti od nesreće i skladu s prirodom.
– Činjenica da se ovaj praznik sačuvao hiljadama godina pokazuje koliko cijenimo naše tradicionalne običaje – rekla je Meng Dongmei, penzionerka iz okruga Tongzhou u Pekingu.
Ona je kazala da njena porodica praznik obilježava pripremom zongzija, ljepljivih knedli od riže, dok djeca nose narukvice u pet boja za koje se vjeruje da štite od zla, prenosi AP.
U Pekingu će proslava trajati tokom vikenda na Velikom kanalu. Trodnevni program uključuje muške, ženske i mješovite utrke zmajevih čamaca na dionicama od 100, 200 i 500 metara. Učestvuju timovi iz Pekinga, Tianjina, Hebeija, Shanxija i Guangdonga.
Organizatori očekuju više od 1.000 sportista i oko 200.000 gledalaca.
– Takmičenje je ojačalo naš timski duh i pružilo nam priliku da pokažemo istrajnost i predan rad – rekao je Li Maoshan, jedan od učesnika utrka.
Uz sportski dio programa, u Pekingu su organizirane i demonstracije Wing Chun borilačkih vještina, sajam tradicionalnih rukotvorina i nastupi plesa lavova. Zvaničnici su naveli da su aktivnosti osmišljene kako bi istaknule kulturnu razmjenu između sjeverne i južne Kine.
Ples lavova u petak je izvela grupa iz južne kineske provincije Guangdong.
– Gdje god postoji svečana prilika, tu su i plesovi zmajeva i lavova. Utrke zmajevih čamaca i plesovi zmajeva i lavova nerazdvojni su jer su dio naše nematerijalne kulturne baštine – rekao je osnivač grupe He Weihong.
Festival zmajevih čamaca najčešće se povezuje s drevnim pjesnikom Qu Yuanom, koji se, prema legendi, utopio prije više od 2.000 godina.
Predanje kaže da su ljudi čamcima krenuli u potragu za njim i bacali rižu u rijeku kako ribe ne bi pojele njegovo tijelo. Ta priča povezuje se i s današnjim utrkama čamaca i s pripremom zongzija.
U Hong Kongu su učesnici utrka zmajevih čamaca u petak nosili kostime, među kojima i one inspirirane kineskim taoističkim božanstvom Ne Zha.
(Vijesti.ba/Fena)