Rezultati su pokazali da zrak u Evropi nikada nije bio suhlji. To pogoršava suše, povećava opasnost od šumskih požara i predstavlja rizik za šume i poljoprivredu.
Atomi vode igraju važnu ulogu u stvaranju novih ćelija stabala, pa se stoga sadržaj vode može analizirati kroz godove stabala. Za ovo istraživanje su korišteni uzorci različitih vrsta drveća iz različitih okolina i nadmorskih visina. Pomoću ove metode, naučnici su mogli rekonstruisati promjene vlažnosti zraka u Evropi u posljednjih 400 godina.
Istraživanja su dovela do zaključka da je suhoća zraka u 21. stoljeću, u odnosu na predindustrijsko razdoblje, izuzetno visoka, te da su današnje vrijednosti suhoće vazduha uzrokovane emisijama stakleničkih plinova.
_Pixabay.jpg)
Suh vazduh crpi više vode iz tla i biljaka, što smanjuje rast drveća i može dovesti do njihovog odumiranja. Isušena vegetacija i suha tla povećavaju opasnost od šumskih požara. Suhoća vazduha također ima veliku važnost za poljoprivredu, jer što je ona veća, potrebno je više navodnjavanja. U šumama je ugrožena opskrba stabala i vezivanje ugljika, što dovodi do nestabilne regulacije klime i budućim skladištenjem ugljika u tim ekosistemima.
Rezultati istraživanja pokazuju hitnost smanjenja emisija i važnost prilagođavanja klimatskim promjenama, obzirom na to da ove promjene ne bi bile moguće bez emisija stakleničkih plinova, odnosno utjecaja čovjeka.
(Vijesti.ba)