Da li je nedavno linearno povećanje plaća u javnom sektoru FBiH, barem za dio funkcionera u ovom entitetu, bilo protuustavno? Ovo pitanje se s pravom može postaviti s obzirom na jednu ustavnu odredbu koja tretira ovu materiju, ali i nakon akta federalnog ministra pravde Vedrana Škobića kojeg je analizirao Fokus.
Kao što je poznato, od januara ove godine, na osnovu sporazuma kojeg je Vlada FBiH potpisala sa Samostalnim sindikatom državnih službenika, osnovica za obračun plaće podignuta je sa 480 KM na 540 KM.
Tako su plaće od januara ove godine povećane sa državne službenike i namještenike, no linearno i za funkcionere, članove Vlade FBiH, predsjednike i potpredsjednike FBiH, kao i parlamentarce. Kako su mediji objavili, primjerice, plaća predsjednice FBiH Lidije Bradara porasla je sa 600 KM, pa tako iznosi 5.400 KM.
I predsjedavajući oba doma Federalnog parlamenta, Dragan Mioković i Tomislav Martinović, s koeficijentima od 9,5, zahvaljujući povećanoj osnovici, imaju plaću veću za 570 KM, pa ona sada premašuje 5.000 KM.
Federalni ministar pravde Vedran Škobić, u aktu s pečatom Ministarstva kojeg je potpisao i odaslao Domu naroda Parlamenta FBiH, iznio je tumačenje moguće inicijative o ograničenju plaćama imenovanim i izabranim zvaničnicima, dakle funkcionerima u Vladi i Parlamentu FBiH.
U tom aktu, koji je bio odgovor na pitanje delegata Damira Šišića, citirajući Ustav FBiH, slučajno ili ne, dao je do znanja da je posljednje povećanja plaća za dio funkcionera u FBiH u zakonodavnoj vlasti u najmanju ruku upitno.
Naime, pomenuti delegat je, između ostalog, inicirao ograničavanje primanja izabranim i imenovanima zvaničnicima, a ministar Škobić je naveo da to nije u suprotnosti s Ustavom FBiH.
Međutim, dalje je naveo da je, kada je riječ o parlamentarcima, u članu IV. A.14 Ustava FBiH propisano da se plaće neće povećavati ili smanjivati tokom izbornog mandata, osim za prilagođavanje troškovima života.
Pošto je upitan mogu li se plaće funkcionerima smanjivati, ukazao je ona ovu ustavnu odredbu. A ona nalaže da se plaće ne mogu smanjivati za vrijeme izbornog mandata. Međutim, isto tako, ova odredba nalaže da se ne mogu ni povećavati, osim ako se ne radi o prilagođavanju troškova života.
Kada je riječ o ovogodišnjem povećanju plaća, ono je je uslijedilo na osnovu zahtjeva Sindikata koji se izborio za povećanje plaća državnim službenicima i namještenicima. Ali zahvaljujući zakonima kakvi jesu i određenim potezima u Parlamentu, dobrano su, po automatizmu, profitirali i funkcioneri, kako u izvršnoj tako i u zakonodavnoj vlasti.
Kada je riječ o funkcionerima u zakonodavnoj vlasti, niko nije javno obrazložio da im je povećanje plaća bilo potrebno zbog prilagođavanja troškovima života. Jednostavno, profitirali su povećanjem osnovice za obračun plaća koje su sporazumom utvrdili Vlada i Sindikat. I samim time, ako se držimo slova Ustava FBiH, ovo povećanje plaća je bilo protuustavno.
Ministar Škobić je u spomenutom aktu naveo još jednu informaciju koja baca dodatno svjetlo na to kako se funkcioneri “dobro snalaze” u izvlačenju ekstra profita. Naime, Škobić je naveo da je Parlament FBiH još ranije ovlaštenja, po pitanju utvrđivanja iznosa plaća, prenio na Vladu FBiH.
Dakle, ranije je zakonom definisano da sam Parlament FBiH uređuje pitanja plaća za parlamentarce i druge uposlene, ali je to izmjenama zakona prebačeno na Vladu. Sve upućuje na to da su se neki dosjetili da zajedno s Vladom i državnim službenicima jedostavno profitiraju kada bude došlo do povećanja osnovice za obračun plaće, a što se desilo upravo ove godine.