Polemika koja se posljednjih dana vodi između gradonačelnika Bihaća Elvedina Sedića, predstavnika federalne vlasti i krajiškog SDP-a dobila je novu, znatno oštriju fazu. Nakon što je šef krajiškog SDP-a Almin Hopovac objavio niz dokumenata kojima je nastojao osporiti tvrdnje da je Unsko-sanski kanton izostavljen iz razvojnog okvira Federacije BiH, gradonačelnik Bihaća javno je odgovorio – ne samo njemu, već, kako navodi, “svima”.
Sedić je u objavi na društvenim mrežama poručio da osjeća obavezu da prekine, kako kaže, politički marketing i svjesno obmanjivanje građana. Prema njegovim riječima, dokumenti kojima se u javnosti maše ne predstavljaju razvojne planove, već pretežno projekcije tekućeg održavanja, bez stvarnih pretpostavki za realizaciju kapitalnih projekata.
Gradonačelnik ističe da planovi JP Ceste FBiH i JP Autoceste FBiH još uvijek nisu ni usvojeni, jer se, po proceduri, donose nakon budžeta. Uz to, tvrdi da se većina sredstava koja se spominju odnosi upravo na redovno održavanje, što, kako naglašava, ne može biti označeno kao razvoj.
Kao ilustraciju onoga što naziva “razvojem u praksi”, Sedić navodi primjer brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša, projekta o kojem se govori gotovo dvije decenije. Prema njegovim navodima, idejni projekat završen je samo za prvu dionicu Bihać – Ćoralići, glavni projekat ne postoji, stepen građevinskih radova iznosi nula posto, a ključna pitanja eksproprijacije i tehničkih uslova tek su u začetku. U tom kontekstu postavlja pitanje šta se konkretno može realizirati do kraja mandata, ako ni osnovna dokumentacija nije završena.
Posebno se osvrnuo na Aerodrom Bihać, koji je označio kao strateški projekat vraćen najmanje pet godina unazad. Navodi da je prethodna Vlada Federacije BiH osigurala 35 miliona KM, da je u 2025. godini ostalo neutrošeno još devet miliona, dok je nova Vlada za 2026. planirala svega pet miliona KM, čime je, kako tvrdi, projekt dodatno usporen i faktički stopiran zbog nedostatka sredstava i političke podrške.
Sličnu sudbinu, prema njegovim riječima, dijeli i magistralna cesta Bihać – Bosanska Krupa. Iako su sredstva za prvu fazu ranije bila osigurana, danas nema podnesenih zahtjeva za eksproprijaciju, nema projekta, nema dozvola, niti jasnog finansijskog okvira, što znači da nastavka izgradnje ove godine neće biti.
Gradonačelnik tvrdi da od najavljivanih 150 miliona KM, koji se spominju u kontekstu ulaganja kroz JP Ceste i JP Autoceste, Unsko-sanski kanton u praksi neće vidjeti ni marku. Kao dodatni argument navodi da su objavljeni podaci u velikoj mjeri prošlogodišnji, dok planovi za tekuću godinu još nisu usvojeni.
Kada je riječ o Nacionalnom parku Una, Sedić ističe da je u budžetu predviđeno svega 500.000 KM, i to za tekuće troškove poput plata, bez ikakvih razvojnih projekata ili dodatnih ulaganja, iako park bilježi rekordnu posjećenost. Slično ocjenjuje i najave vezane za namjensku industriju, koje naziva praznom političkom frazom bez projekta, lokacije i konkretnih koraka.
Posebnu kritiku uputio je na račun grantova i poticaja, koje opisuje kao klasičnu obmanu javnosti. Prema njegovim riječima, javni pozivi služe kao ispomoć, a ne kao temelj za kapitalne projekte, dok su poljoprivredni poticaji i grantovi općinama i kantonima zakonske obaveze Federacije, a ne posebna ulaganja u Krajinu.
Cijela rasprava, koja se u javnosti već opisuje kao svojevrsni „rat“ unutar Krajine, otvorila je dublje pitanje – da li se razvoj mjeri planovima na papiru ili stvarnim, vidljivim projektima na terenu. Dok jedni tvrde da su sredstva planirana kroz javna preduzeća i srednjoročne okvire, drugi upozoravaju da bez projekata, dozvola i političke volje ti planovi ostaju mrtvo slovo na papiru.
Kako se polemika nastavlja, jasno je da će pitanje razvoja Unsko-sanskog kantona i dalje biti u središtu političkih sukoba, ali i očekivanja građana koji od „historijskih budžeta“ traže konkretne rezultate, a ne statistiku i tumačenja.