Od 1. januara 2025. godine Hrvatska vraća obavezu služenja vojnog roka, dok će Srbija to učiniti iste godine, nakon što osigura administrativne i logističke uslove. U Hrvatskoj će vojni rok trajati dva mjeseca, dok će u Srbiji trajati 75 dana.
Političari često koriste ove teme za podizanje tenzija, posebno u jeku predizbornih kampanja.
Međutim, vojni eksperti ukazuju na znatno drugačije okolnosti danas u odnosu na devedesete. Berko Zečević, vojno-politički analitičar, smatra da potezi Hrvatske i Srbije nisu motivisani prijetnjama po regiju, već unutrašnjim političkim potrebama tih zemalja.
“Riječ je o očekivanim potezima, posebno u kontekstu dugotrajnog rata u Ukrajini, gdje previranja ukazuju na uspostavljanje novog globalnog balansa snaga. Ovi potezi ne ugrožavaju sigurnost BiH,” kaže Zečević za Akta.ba.
Zečević ističe da Oružanim snagama BiH treba modernizacija i reorganizacija, posebno na temelju iskustava iz sukoba u Ukrajini i Azerbejdžanu. Naglašava kako EU i NATO garantiraju stabilnost i spriječavanje većih sukoba u regiji, osim u slučaju nepredvidivih promjena u Ukrajini, za koje trenutno nema izgleda.
Zečević također skreće pažnju na važnost poboljšanja obuke ne samo vojnika, nego i službi za krizne situacije. Trenutna kriza izazvana ciklonom Boris u zapadnoj Evropi ukazuje na potrebu za visoko obučenim centrima za reagovanje na različite krize.
“Obuka vojske i kriznih službi često ima preklapanja, a s obzirom na globalne izazove, potrebni su nam profesionalni centri za obuku kako bi odgovorili na sve složenije krizne situacije,” zaključuje Zečević.