Ovaj zemljotres izazvao je značajnu štetu u gradu i okolini
Magnituda potresa iznosila je 6 stepeni po Rihterovoj skali, a epicentar je bio blizu Banja Luke.
Ovaj zemljotres izazvao je značajnu štetu u gradu i okolini.
Srušene zgrade
Mnoge zgrade su se srušile, a brojne su pretrpjele ozbiljna oštećenja. Nakon zemljotresa, uslijedila je velika akcija pomoći i obnove, a ovaj događaj je imao dugoročne posljedice na urbanističko planiranje i izgradnju u regionu. Učenici i stručnjaci počeli su se više baviti seizmologijom i unaprijeđenjem građevinskih standarda kako bi se smanjila mogućnost sličnih katastrofa u budućnosti.
Zemljotres u Banjoj Luci ostavio je dubok trag u kolektivnoj svjesti stanovništva i često se pominje kao podsjetnik na snagu prirode i važnost pripreme za moguće katastrofe.
Smrtni slučajevi
Potres iz 1969. godine devastirao je grad na Vrbasu. Poginulo je 15 Banjolučana, a oko hiljadu ljudi bilo je teže i lakše povrijeđeno. Materijalna šteta bila je ogromna.
Potpuno je uništeno 86.000 stanova. Velika oštećenja nanesena su školskim (266), kulturnim (146), zdravstvenim (133), društvenim i objektima javne uprave i administracije (152).
Privreda je pretrpila značajne gubitke. Sva preduzeća su u narednom periodu radila sa značajno smanjenim kapacitetima, a neka su potuno prestala s proizvodnjom. Autobusi su iz Banje Luke odvezli osnovce i srednjoškolce koji su, skoro započetu, školsku godinu završili u raznim krajevima bivše Jugoslavije. Ubrzo je počela rekonstrukcija i sanacija devastiranih objekata, obnovljena je gradska infrastruktura i započela je brza urbanizacija.
Zemljotresi identične jačine zabilježeni su i Ljubinju 1940. i na Treskavici 1967. godine.