Bivši hrvatski političar Ivan Pernar izazvao je brojne reakcije u javnosti nakon što je na društvenim mrežama iznio tvrdnje o, kako navodi, velikom broju kladionica u Bosni i Hercegovini, posebno na području Sarajeva i Kantona Sarajevo. Njegove izjave otvorile su raspravu o rasprostranjenosti kockanja i njegovim društvenim posljedicama, ali i o načinu na koji se ova tema povezuje s vjerskim identitetom i praksom.
Pernar tvrdi da Bosna i Hercegovina spada među zemlje s najvećim brojem kladionica u Evropi. Pozivajući se na podatke Porezne uprave Federacije BiH, naveo je da je na području grada Sarajeva registrovano 179 kladionica, dok ih na nivou Kantona Sarajevo ima ukupno 303. U ovom sektoru, prema istim izvorima, zaposleno je oko 890 radnika.
S druge strane, Pernar iznosi podatke o broju vjerskih objekata, navodeći da na području Sarajeva postoji 123 džamije, dok ih je u cijelom Kantonu Sarajevo ukupno 198. Upoređujući ove brojke, zaključuje da postoji očigledan nesrazmjer između broja kladionica i džamija, što koristi kao osnovu za kritiku društvenih prilika i odnosa prema kockanju.
U svojim istupima Pernar problem kockanja ne posmatra isključivo kroz vjersku prizmu, već ga opisuje kao ozbiljan društveni problem. Tvrdi da se procjenjuje kako oko pola miliona građana Bosne i Hercegovine učestvuje u nekom obliku kockanja, što, prema njegovim riječima, ima teške posljedice po porodice, ekonomsku stabilnost i društvo u cjelini.
Pernar smatra da bi kockanje u Bosni i Hercegovini trebalo zakonski zabraniti, ne iz vjerskih razloga, već radi zaštite društva od negativnih posljedica ovisnosti o klađenju. Upozorava da je situacija, kako tvrdi, izmakla kontroli te da se stvarni razmjeri problema sistematski prikrivaju ili nedovoljno tematiziraju u javnosti.
Na kraju, Pernar ističe da je, po njegovom mišljenju, simptomatično to što se u medijima rijetko pojavljuju analize i tekstovi koji direktno ukazuju na odnos broja kladionica i vjerskih objekata, iako statistički podaci, kako tvrdi, jasno ukazuju na takav trend. Njegove izjave ponovo su otvorile debatu o regulaciji kockanja, odgovornosti institucija i društvenim prioritetima u Bosni i Hercegovini.