Poznato je da u svijetu postoje samo dva borneanska nosoroga, oba ženke: Pahu, koja se nalazi u utočištu za nosoroge Kelian u Indoneziji, i Pari, koja živi u divljini u regenciji Kutai Kartanegara.
Borneanski nosorozi predstavljaju podvrstu sumatranskog nosoroga, a stručnjaci vjeruju da su dovoljno genetski srodni da bi se mogli razmnožavati i tako sačuvati dio genetskog naslijeđa borneanske linije.
Zaštitari prirode ranije su pokušali prikupiti jajne ćelije od Pahu kako bi pokrenuli proces oplodnje.
Međutim, Pahu ima oko 40 godina i suočava se s različitim zdravstvenim problemima, zbog čega dosadašnji pokušaji nisu bili uspješni, objasnio je Ari Wibawanto, direktor pokrajinske agencije za zaštitu prirode u Istočnom Kalimantanu, gdje se nalaze i Kelian i Kutai Kartanegara.
Posljednja nada sada je Pari, za koju se na osnovu snimaka nadzornih kamera procjenjuje da je mlađa od Pahu.
Zaštitari prirode mjesecima pripremaju akciju hvatanja, postavljajući zamke u obliku jama i provodeći probne vježbe.
– Proveli smo nekoliko simulacija koristeći životinje približno iste veličine kao Pari – rekao je Wibawanto za AFP.
Premještanje nosoroga predstavlja rizičan proces, a u prošlosti je u Indoneziji završavalo tragično.
Prošle godine javanski nosorog uginuo je ubrzo nakon prvog premještanja te vrste u svijetu, najvjerovatnije zbog ranije postojećih zdravstvenih problema.
Također, 2016. godine ženka sumatranskog nosoroga uginula je nakon premještanja zbog povrede zadobijene ranije u zamci koju su postavili krivolovci.
Wibawanto je rekao da poseban tim radi na tome da hvatanje i premještanje proteknu što sigurnije.
– Unaprijedili smo procedure kako bismo bili sigurni da neće doći do tehničkih problema, zdravstvenih komplikacija ili promjena u ponašanju životinje, kako ne bi bila izložena stresu – rekao je.
Nakon hvatanja, Pari će biti prebačena zračnim putem u specijalizirani centar gdje će biti pod nadzorom prije uzimanja jajnih ćelija.
– Sumatranski nosorozi veći su od borneanskih. Ako bismo pokušali prirodno parenje ili ručno sparivanje, vrlo je vjerovatno da ono ne bi bilo uspješno – objasnio je Wibawanto.
“Uzimat ćemo jajne ćelije od borneanskog nosoroga, a zatim ih izvan tijela oploditi spermom sumatranskog nosoroga.”
Ako oplodnja bude uspješna, vjerovatno će biti korištena surogat-majka kako bi trudnoća bila sigurnija.
Organizacija za zaštitu prirode razmatra i mogućnost pokretanja programa kloniranja prikupljanjem uzoraka kože i desni, dodao je Wibawanto.
Prema podacima Međunarodne fondacije za nosoroge, u divljini danas živi manje od 50 jedinki javanskog i manje od 50 jedinki sumatranskog nosoroga, a sve se nalaze u Indoneziji.
Dodatnu nadu ulijeva činjenica da su naučnici u Njemačkoj 2024. godine uspješno izveli vantjelesnu oplodnju južnog bijelog nosoroga, što je otvorilo mogućnost primjene iste metode i na druge vrste nosoroga.
(Vijesti.ba)