Samo sedam mjeseci prije izbora u martu, na kojima se očekivalo da bez većih problema osvoji četvrti mandat, Infantino se suočava s velikim nezadovoljstvom unutar FIFA-e i sve jačim kritikama.
Krizu je izazvao prijedlog da se 20 posto udjela u novom tijelu za upravljanje komercijalnim pravima proda privatnim investitorima za 4,2 milijarde dolara. Dodatne reakcije izazvala je i navodna povezanost jedne od kompanija uključenih u posao s porodicom Donalda Trumpa.
Kako bi pridobio podršku nacionalnih saveza, Infantino je obećao isplate između 20 i 40 miliona dolara svakom savezu. Međutim, prijedlog je naišao na oštro protivljenje, a UEFA ga je optužila za “prodaju duše nogometa” i poručila da više nema povjerenja u njegovo vodstvo.
Iako je projekat na kraju povučen, nezadovoljstvo nije prestalo. Protiv Infantina su se okrenuli i pojedini visoki zvaničnici FIFA-e.
Generalni sekretar Mattias Grafstrom u internom pismu zaposlenima opisao je cijelu situaciju kao žalosnu, dok je direktor operacija Kevin Lamour poručio da su radnici bili obmanuti u, kako je naveo, “projektu jednog čovjeka”.
Ostavku je podnio i viši savjetnik Carlos Cordeiro, dok se od cijelog projekta javno ogradio i direktor za globalni razvoj Arsene Wenger.
Prema navodima, dodatni pritisak dolazi iz UEFA-e, CONCACAF-a i AFC-a, koje razmatraju mogućnosti za smjenu Infantina, uključujući sazivanje vanrednog Kongresa FIFA-e ili čak pokretanje vlastitih takmičenja ukoliko odbije napustiti funkciju.
Za sazivanje vanrednog Kongresa potreban je pisani zahtjev najmanje 43 od ukupno 211 članica FIFA-e.
Uprkos svemu, Infantino i dalje računa na podršku dijela azijskih i afričkih saveza, kao i manjih nogometnih federacija koje u velikoj mjeri zavise od finansijske pomoći FIFA-e.
S obzirom na to da svaka članica ima jednak broj glasova, bez obzira na veličinu ili uspjehe, predsjednika FIFA-e očekuje teška borba za podršku uoči izbora zakazanih za mart.
(Vijesti.ba)