Djeca sve češće traže odgovore od Googlea, umjesto od roditelja ili nastavnika. Nedavno istraživanje iz aprila 2025. pokazalo je da djeca u dobi od 7 do 10 godina vjeruju Googleu više nego odraslima kad je riječ o pitanjima i učenju. Štaviše, kako odrastaju, njihovo povjerenje u Google samo raste.
Rebecca Rolland, predavačica na Harvardu, kaže da sve više djece pokazuje nestrpljenje i da im je teško prihvatiti kada ne znaju odmah odgovor. Umjesto razgovora s odraslima, odmah posežu za telefonom, žele brz i gotov odgovor.
Iako je Google moćan alat, djeca tako gube važne prilike za učenje, posebno kroz dijalog, postavljanje pitanja, kritičko razmišljanje i razvoj emocionalne povezanosti.
Kako to utiče na mozak?
Prema istraživanju s Harvarda, djeca koja često razgovaraju s odraslima imaju:
Bolji fokus
Jače jezičke vještine
Razvijenije emocionalno razumijevanje
Snažnije povezanosti u mozgu
Kada im dajemo gotove odgovore, preskačemo proces razmišljanja i učenja. A upravo je taj proces ključan za njihov razvoj.
“Samo izguglaj” kultura
Kultura brzih odgovora uči djecu da ne razmišljaju dublje. Umjesto da istražuju, postavljaju pitanja i pokušavaju sami doći do zaključaka – oslanjaju se na gotova rješenja.
To ne samo da šteti njihovom znanju, već i smanjuje interes za razgovor i povezanost s odraslima.
Šta roditelji mogu uraditi?
Evo nekoliko jednostavnih savjeta koje preporučuju stručnjaci:
Ne žurite s odgovorom
Kada vas dijete nešto pita, nemojte odmah odgovoriti. Umjesto toga recite:
- “Šta ti misliš?”
- “Kako bismo to mogli saznati?”
- To ih podstiče na razmišljanje.
Razgovarajte u hodu
Kretanje potiče razmišljanje. Djeca bolje uče kad se kreću, šetajte s njima, pričajte dok ste u pokretu, a ne samo za stolom.
Koristite tzv. “razgovorni dvokorak”
To znači da odgovorite na ono što su rekli i dodate pitanje koje ih podstiče da nastave:
- “Nisam to znao, reci mi više.”
- “Zašto tako misliš?”
Naravno, Google je koristan. No djeca ne trebaju samo informacije, trebaju razgovore. Trebaju roditelje, učitelje i odrasle koji ih slušaju, podstiču i pomažu im da razmišljaju svojom glavom.
Razgovor nije gubitak vremena. To je ulaganje u njihovu budućnost.
Djeca koja sve “guglaju” ne razvijaju dovoljno važne vještine: razmišljanje, komunikaciju i povezanost.
Ponekad je najbolje što možete uraditi, samo ih slušati. Postavite dodatno pitanje, zajedno razmislite, šetajte i pričajte.
Zato sljedeći put, umjesto da kažete “izguglaj to”, recite “hajde da porazgovaramo o tome”.
(Vijesti.ba)