Ali koliko često i koliko dugo trebamo putovati da bismo osjetili stvarne zdravstvene koristi?
Za mnoge ljudi najdraža riječ u kalendaru je bez sumnje – odmor.
Spakirati kofere i jednostavno otići zvuči primamljivo, a pozitivni efekti putovanja na zdravlje poznati su već decenijama.
Novo istraživanje objavljeno u Journal of Applied Psychology pokazuje da se benefiti odmora za mentalno i tjelesno zdravlje javljaju brže nego što se ranije pretpostavljalo.
Ključno pitanje glasi: koliko često i koliko dugo trebamo putovati da bismo zaista imali koristi?
Istraživanja pokazuju da osobe koje su devet godina zaredom barem jednom godišnje išle na odmor imaju čak 20 posto duži očekivani životni vijek.
Također, kod istih ispitanika zabilježeno je 30 posto manji rizik od smrti uzrokovane srčanim bolestima.
Jednostavna formula – jedan godišnji odmor godišnje – donosi i niz drugih pozitivnih učinaka. Snižava krvni tlak i nivo šećera u krvi, te pomaže u održavanju ravnoteže kolesterola i triglicerida.
Zanemarivanje ovih faktora može dovesti do ozbiljnih kardiovaskularnih problema.
Prema istraživanjima profesora javnog zdravstva Brooksa B. Gumpa sa Syracuse University i njegovih saradnika, osobe koje redovno putuju mogu smanjiti rizik od metaboličkog sindroma za čak 25 posto.
Metabolički sindrom obuhvata skup rizičnih faktora povezanih s bolestima srca, moždanim udarom i dijabetesom tipa 2.
Iako se sedam dana odmora smatra idealnim, naučnici naglašavaju da čak i kraći bijeg iz svakodnevice donosi vidljive zdravstvene benefite.
Istraživanja pokazuju da se ljudi koji mijenjaju rutinu – makar na nekoliko dana – rjeđe osjećaju iscrpljeno, pod stresom ili depresivno u odnosu na one koji rijetko koriste godišnji odmor.
„Odmor pruža zaštitu od hroničnog stresa i upalnih procesa u tijelu, a oboje dugoročno može uzrokovati ozbiljnu štetu“, istakao je Gump u izjavi za Washington Post.
Bez obzira da li se radi o dužem putovanju ili kratkom bijegu iz svakodnevnice, odmor nije luksuz, već važna investicija u zdravlje.
Redovno uzimanje slobodnog vremena može poboljšati kvalitet života, smanjiti rizik od hroničnih bolesti i dugoročno – produžiti život.
(Vijesti.ba)