Studija provedena na 5.000 ispitanika otkrila je da prosječna osoba osjeti želju za hranom dva puta dnevno, dok je kod četvrtine ispitanika to i češće.
Kada se želja pojavi, šest od deset ljudi ne može joj odoljeti duže od sat vremena, a svaki peti popusti već u roku od 15 minuta.
Kada osjete glad ili iznenadnu želju za određenom hranom, ispitanici najčešće posežu za takozvanom utješnom hranom, prženim jelima i slanim grickalicama.
Uz slatkiše i grickalice, među najpoželjnijim jelima našli su se pizza, hamburgeri, pomfrit, takosi i pržena piletina, što pokazuje da se u trenucima žudnje najčešće bira hrana koja je zasitna, poznata i povezana s osjećajem ugode.
Radije kuhaju kod kuće nego naručuju.
Uprkos širokoj dostupnosti dostave, gotovo dvije trećine ispitanika radije će zadovoljiti želju za hranom kod kuće nego naručiti gotov obrok.
Ta sklonost vidi se i prilikom kupovine namirnica: 35 posto ispitanika reklo je da želje iz prethodne sedmice redovno utiču na njihov spisak za kupovinu.
U prosjeku, više od polovine obroka priprema se upravo na osnovu trenutne želje, što pokazuje da spontanost ima veliku ulogu u svakodnevnom planiranju ishrane.
“U vremenu kada je praktičnost na prvom mjestu, ohrabrujuće je vidjeti da bi dvije trećine ljudi radije zadovoljilo želju za hranom kod kuće nego naručilo dostavu“, rekao je Benjamin Grebel, viši menadžer za kulinarski razvoj u kompaniji EveryPlate, koja je naručila istraživanje.
“To pokazuje da ljudi najbolje poznaju vlastiti ukus; potrebno je samo malo više samopouzdanja u kuhinji da bi pripremili svoja omiljena jela.“
Želja za hranom ne poznaje granice, pa je gotovo polovina ispitanika provela više od sat vremena pripremajući složen recept samo kako bi zadovoljila određenu želju.
Njih 43 posto čak je pokušalo kod kuće pripremiti jelo na profesionalnom nivou nakon što su ga vidjeli na internetu.
Ipak, mnogi pritom sumnjaju u svoje vještine i nisu sigurni mogu li jelo koje izgleda savršeno na ekranu zaista uspješno pripremiti u vlastitoj kuhinji.
Trećina ispitanika priznaje da je većina jela koja vide na internetu nerealna za pripremu prosječnoj osobi. Uprkos tome, 43 posto roditelja osjeća krivnju barem jednom sedmično jer ne pripremaju obroke koji izgledaju „dostojno influensera“.
Kada pokušavaju rekreirati jela s interneta, ispitanici procjenjuju da se originalu približe oko 60 posto, dok njih 29 posto priznaje da ne postižu ni 50 posto sličnosti.
“Ne morate provesti sat vremena u kuhinji da biste pripremili nešto ukusno“, navodi Grebel i dodaje:
“Za većinu ljudi prepreka nije samo kuhanje, već mentalno opterećenje planiranja, odlučivanja i pripreme obroka od početka. Kada se taj teret ukloni, večera više nije nešto stresno – to je jednostavno dobar obrok, pripremljen bez komplikacija.”
(Vijesti.ba)