Studija je analizirala proteine u različitim tkivima 76 donora u dobi od 14 do 68 godina, ukupno 516 uzoraka iz 13 vrsta tkiva. Naučnici su razvili tzv. „biološke satove“ pojedinih organa i mapirali kako se starenje odvija kroz život.
Najizraženije promjene primijećene su između 45. i 55. godine, posebno u aorti, slezini i pankreasu – organima ključnim za cirkulaciju, imunitet i varenje. Prisustvo proteina povezanih s bolestima, poput kardiovaskularnih problema, fibroze tkiva, masne jetre i tumora, povećava se sa godinama.
Eksperimenti na životinjama potvrdili su nalaze: ubrizgavanje jednog od proteina u mladim miševima uzrokovalo je pad fizičkih sposobnosti i znake starenja krvnih sudova.
Naučnici zaključuju da starenje nije ravnomjeran proces, već složen niz faza koje različito utiču na organe i tkiva. Ovi nalazi mogli bi pomoći u razvoju ciljane terapije i prevencije bolesti povezanih sa starijom dobi, poboljšavajući kvalitet života i produžavajući zdravlje u zrelijim godinama.
(Vijesti.ba)