Ovaj fenomen najčešće se povezuje sa slezenom, iako se rijetko radi o trajnom oštećenju.
Šta se dešava sa slezenom tokom napora?
Slezena (splen) je visoko vaskulariziran organ smješten u lijevom gornjem kvadrantu abdomena. Tokom fizičke aktivnosti, posebno ako je intenzitet iznenadan ili neprilagođen kondiciji, dolazi do redistribucije krvi, povećane perfuzije i privremenog spleničkog zastoja. To može izazvati spleničku bol ili čak mikroistezanje kapsule slezene, pogotovo kod osoba koje prethodno nisu bile fizički aktivne.
Prema studiji objavljenoj u Journal of Sports Sciences (2019.), čak 25–30% trkača rekreativaca prijavi epizode tzv. exercise-related transient abdominal pain (ETAP), koje se najčešće javljaju u regiji slezene. Iako tačan mehanizam nije potpuno razjašnjen, pretpostavlja se da naglo povećanje dijafragmalnog stresa i povećan splenički protok mogu zajedno rezultirati refleksnom boli u toj regiji.
U istraživanju Univerziteta u Sarajevu (2021.), analizirano je 58 pacijenata koji su se javili zbog epizodne boli u lijevom hipohondriju nakon planinarenja ili naglog hodanja.
Kod 12% njih potvrđena je blaga reaktivna splenomegalija putem ultrazvuka, bez potrebe za terapijom, ali sa savjetom o postepenom povećavanju fizičke aktivnosti.
Kada je bol znak za uzbunu?
U najvećem broju slučajeva, bol u području slezene nakon fizičke aktivnosti je prolazna i ne ostavlja posljedice. Međutim, u rijetkim situacijama može ukazivati na ozbiljnija stanja, poput traumatske rupture slezene, mononukleoze, hematoloških poremećaja (npr. limfom) ili infektivne splenomegalije.
Znakovi upozorenja uključuju:
stalnu, pulsirajuću bol u lijevom gornjem dijelu stomaka
vrtoglavicu, slabost, pad krvnog pritiska
bol koja se širi u lijevo rame (Kehrov znak)
povišenu temperaturu i opću slabost
U tim slučajevima potrebna je hitna dijagnostička obrada: krvna slika, ultrazvuk abdomena i, po potrebi, CT.
(Vijesti.ba)