Konzumiranje velikih količina ultraprerađene hrane (UPH) povećava rizik od prerane smrti. Svakih 10 posto dodatnog unosa UPH-a, poput hljeba, kolača i gotovih jela, povećava rizik od smrti prije 75. godine za tri posto, prema međunarodnom istraživanju provedenom u zemljama poput SAD i Engleske.
UPH je toliko štetan po zdravlje da je odgovoran za čak jednu od sedam prijevremenih smrti koje se javljaju u nekim zemljama, prema radu objavljenom u Američkom časopisu za preventivnu medicinu.
Pregled podataka o ishrani i smrtnosti iz osam zemalja pokazao je da je UPH povezana sa 124.107 preuranjenih smrti godišnje u SAD i 17.781 u Engleskoj. Eduardo Augusto Fernandes Nilson, glavni istraživač studije iz Fondacije Oswaldo Cruz u Brazilu, rekao je da aditivi poput sladila i aroma štete zdravlju, a ne samo visoki nivoi masti, soli i šećera u UPH.
Autori su pronašli ,,linearnu povezanost između konzumacije ultraprerađene hrane i smrtnosti od svih uzroka” kada su pregledali zvanična istraživanja prethodno provedena u Velikoj Britaniji i SAD, kao i u Australiji, Brazilu, Kanadi, Kolumbiji, Čileu i Meksiku. Prijevremene smrti u Kolumbiji (četiri posto), Brazilu (pet posto) i Čileu (šest posto) ,,mogu se pripisati konzumaciji UPH”, dok taj procent iznosi 10,9 posto u Kanadi, 13,7 posto u SAD i 13,8 posto u Engleskoj – što je najveći udio među osam zemalja.
“Prijevremene smrti povezane s konzumacijom ultraprerađene hrane značajno se povećavaju u zavisnosti od njihovog udjelа u ukupnom unosu energije pojedinaca. Visok nivo unosa UPH može značajno utjecati na zdravlje”, zaključili su istraživači.
Stope smrtnosti su najviše u zemljama gdje stanovništvo dobija najveće količine ukupne energije konzumirajući UPH. U Engleskoj to iznosi 53,4 procenta, prema Nacionalnom istraživanju ishrane provedenom 2018-2019, dok u SAD ta brojka još viša – 54,5 procenata, piše The Guardian.
“Prvo smo procijenili linearnu povezanost između udjela UPH u ishrani i smrtnosti od svih uzroka, tako da svako povećanje udjela UPH u ishrani od 10 procenata povećava rizik od smrti od svih uzroka za tri posto. UPH utječe na zdravlje i van individualnog utjecaja visokog sadržaja kritičnih hranljivih materija – natrija, trans masti i šećera – zbog promjena u hrani tokom industrijske obrade i upotrebe vještačkih sastojaka, uključujući boje, vještačke arome i sladila, emulgatore i mnoge druge aditive i pomoćna sredstva za preradu, stoga procjena smrtnih slučajeva od svih uzroka povezanih s konzumacijom UPH omogućava ukupnu procjenu utjecaja industrijske obrade hrane na zdravlje”, rekao je Nilson.
Iako je teret lošeg zdravlja uzrokovan UPH-om najveći u zemljama sa visokim prihodima, on raste u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, dodao je Nilson.
Autori su pozvali vlade širom svijeta da uvedu snažnije mjere za rješavanje problema UPH, uključujući strožiju regulaciju marketinga hrane i prodaje hrane u školama i na radnim mjestima, te poreze na UPH proizvode kako bi se smanjila prodaja.
Ovi nalazi nadopunjuju sve veći broj dokaza koji povezuju UPH s većim rizikom od specifičnih bolesti, poput raka i srčanih bolesti, te povećanim ukupnim rizikom od smrti prije 75. godine.
Međutim, pronašli su povezanost između UPH i rane smrti, ali ne tvrde da jedno definitivno uzrokuje drugo. Na primjer, američko istraživanje objavljeno prošle godine u BMJ-u otkrilo je da ljudi koji konzumiraju najviše UPH imaju četiri procenta veći rizik od smrti uopšte i devet procenata veći rizik od smrti od nečega drugog osim raka ili srčanih bolesti.
Istraživači su kao najnezdravije UPH proizvode identifikovali prerađeno meso, šećer i ultraprerađenu hranu za doručak, poput žitarica.
(Vijesti.ba)