Ipak, nova istraživanja pokazuju da je ovaj div možda nekada bio i znatno veći.
Naučnici sa Caltecha i Univerziteta Michigan otkrili su da je Jupiter prije otprilike 4,5 milijardi godina mogao imati radijus i do 2,5 puta veći nego danas, što znači da bi u njega stalo oko 2.000 Zemalja i to s viškom prostora. Kako se s vremenom hladio, smanjio se na današnju veličinu.
Ova otkrića, objavljena u časopisu Nature Astronomy, donose novi pogled na ranu historiju Sunčevog sistema, otprilike 3,8 miliona godina nakon formiranja prvih čvrstih tijela. Jupiter, kao prvi planet koji se formirao i sa svojom ogromnom gravitacijom, odigrao je ključnu ulogu u oblikovanju orbita mladih planeta.
Profesor Konstantin Batygin, vodeći autor studije i stručnjak za planetarne nauke na Caltechu, ističe: “Naš cilj je razumjeti odakle dolazimo, a poznavanje ranih faza formiranja planeta ključno je za rješavanje te zagonetke. Ova studija nas približava razumijevanju nastanka ne samo Jupitera, već i cijelog Sunčevog sistema.”
Ključ za rekonstruisanje ove faze Jupiterove prošlosti krije se u njegovim mjesecima Amaltei i Thebeu, čije orbite nisu u potpunosti objašnjive trenutnom veličinom planeta.
Analiza je pokazala da je Jupiter nekada imao i znatno jače magnetsko polje, čak do 50 puta snažnije od današnjeg, dok je trenutno njegovo magnetsko polje oko 20.000 puta jače od Zemljinog.
Ova saznanja mijenjaju naše dosadašnje shvatanje o Jupiteru i važnom trenutku u evoluciji Sunčevog sistema, kada je protoplanetarni disk oko Sunca ispario i omogućio formiranje planeta.
Iako su detalji o nastanku planeta još uvijek predmet naučnih debata, naučnici tvrde da su njihova mjerenja veličine, rotacije i magnetskih uslova ranog Jupitera do sada najpreciznija. Ta saznanja pomoći će u daljnjem razumijevanju strukture i razvoja našeg Sunčevog sistema.
Batygin zaključuje: “Postavili smo važnu referentnu tačku koja nam omogućava sa većim povjerenjem pratiti evoluciju Sunčevog sistema.”
(Vijesti.ba)