Fizičke posljedice anksioznosti mogu biti toliko jake da ih mnogi zamijene za simptome drugih bolesti. Zato je ključno naučiti prepoznati te znakove na vrijeme.
Zašto tijelo reaguje na stres?
Kad osjećamo tjeskobu, naš mozak šalje signal tijelu da je u opasnosti – čak i ako realna opasnost ne postoji. Aktivira se simpatički nervni sistem, što dovodi do lučenja adrenalina i kortizola, poznatih kao “hormoni stresa”. To je korisno kad stvarno moramo bježati ili se boriti (tzv. fight or flight reakcija), ali kad je tijelo stalno pod stresom, dolazi do iscrpljivanja i tjelesnih posljedica.
Najčešće fizičke posljedice anksioznosti
Glavobolje i migrene
Stalna napetost u mišićima, osobito u vratu, ramenima i čeljusti, čest je uzrok tenzionih glavobolja. Kod osoba koje su sklone migrenama, stres može biti okidač za napadaje. Glavobolje zbog anksioznosti često se pojavljuju u kasnim popodnevnim satima, kada je tijelo već iscrpljeno.
Mučnina i povraćanje
Probavni sustav direktno je povezan s našim emocionalnim stanjem – nije slučajno da se crijeva nazivaju “drugim mozgom”. Kod anksioznih osoba dolazi do ubrzanog rada crijeva, pojačanog lučenja želučane kiseline, a ponekad i refleksa povraćanja. Osjećaj mučnine tipičan je prije stresnih događaja, poput javnih nastupa ili važnih ispita.
Bolovi u trbuhu i proljev
Osim mučnine, mnogi se žale na grčeve u želucu, nadutost, pa čak i proljev. Ovo je posebno izraženo kod socijalne anksioznosti i paničnih poremećaja, gdje osoba može izbjegavati određene situacije iz straha da će joj “pozliti pred drugima”.
Napetost mišića i drhtanje
Napeti mišići su stalni pratilac anksioznosti. Ramena su često podignuta, šake stisnute, a tijelo ukočeno. Drhtanje može nastupiti zbog pretjeranog izlučivanja adrenalina.
Ubrzan rad srca i kratkoća daha
Srce počinje brže kucati kako bi pripremilo tijelo za akciju. Neki ljudi osjećaju “lupanje” u prsima (palpitacije), dok drugi primjećuju da im nedostaje zraka. To može izazvati dodatnu paniku, jer podsjeća na simptome srčanog udara.
Kako olakšati simptome?
Tehnike opuštanja: Duboko disanje, progresivno opuštanje mišića i meditacija mogu pomoći u trenutku napada anksioznosti. Ako osjetite glavobolju ili mučninu, pokušajte leći u mirnu prostoriju i usredotočiti se na polagano, smireno disanje.
Redovna fizička aktivnost: Kretanje pomaže u otpuštanju napetosti iz tijela. Čak i lagana šetnja može smanjiti razinu stresa.
Dobra higijena spavanja: Loš san dodatno pogoršava fizičke simptome anksioznosti. Pokušajte uspostaviti redovit raspored spavanja i izbjegavajte ekrane prije odlaska na počinak.
Prehrana i hidratacija: Dehidracija i loša prehrana mogu pogoršati mučninu i glavobolje. Važno je jesti redovite, nutritivno bogate obroke.
(Vijesti.ba)