Praksa pomjeranja kazaljki opstala je iako se sve češće dovodi u pitanje. U prošlom vijeku osnovni razlog bio je ušteda energije produžavanjem dnevnog svjetla, ali u savremenom društvu koje funkcioniše bez prekida, taj argument sve više gubi smisao.
Naučna istraživanja godinama ukazuju da ovakve promjene remete bioritam, povećavaju broj nesreća u saobraćaju, pa čak i rizik od kardiovaskularnih problema. Evropska unija još je 2019. predložila ukidanje pomjeranja sata, no politički konsenzus o tome da li bi trajno trebalo ostati ljetno ili zimsko računanje vremena nije postignut, pa se praksa nastavlja.
Ove godine promjena će nastupiti u nedjelju, 26. oktobra, kada će u 3.00 sata kazaljke biti vraćene na 2.00. Digitalni uređaji, poput mobitela i računara, promjenu će izvršiti automatski, dok će oni koji koriste klasične satove morati to učiniti sami.
Stručnjaci savjetuju da se organizam lakše privikne na novu rutinu uz redovno vrijeme spavanja, izlaganje jutarnjem svjetlu, laganiju ishranu, izbjegavanje kasnog unosa kofeina i umjerenu fizičku aktivnost.
Prema anketama, većina građana Evrope protivi se ovakvim promjenama, ali kako politički dogovor i dalje izostaje, i ove jeseni će vrijediti staro pravilo – posljednje nedjelje oktobra vraćamo sat unazad, a dani postaju sve kraći.