Poseban escrow račun Republike Srpske, na kojem je 2007. godine bilo oko 1,5 milijardi maraka, danas raspolaže tek sa približno 1,5 miliona KM. Glavna služba za reviziju, u svom godišnjem izvještaju, iznijela je mišljenje s rezervom i ukazala na višegodišnju praksu Vlade RS da sa ovog računa uzima sredstva za budžetske potrebe i različite pozajmice, dok se povrat sredstava uporno odgađa.
Prema podacima iz izvještaja, tokom 2024. godine prilivi na escrow račune iznosili su 32,9 miliona KM. Najveći dio tog iznosa dolazio je od povrata sredstava Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite (17 miliona KM), preduzeća “Vode Srpske” (2,9 miliona KM) i otplate zajma Olimpijskog centra “Jahorina” Pale (11,4 miliona KM). Istovremeno, odlivi su iznosili 31,7 miliona KM, pri čemu je 17,4 miliona otišlo direktno na budžetsku potrošnju.
Račun je, bar privremeno, od potpunog pražnjenja spasila uplata Opštine Šamac od 1,15 miliona KM za kupovinu poslovnog prostora koji je ranije prenesen iz vlasništva Vlade RS. Načelnik Đorđe Milićević smatra da ovaj slučaj najbolje pokazuje stanje javnih finansija i višegodišnje netransparentno upravljanje sredstvima sa escrow računa.
Ekonomisti upozoravaju da je veliki dio novca nestajao kroz pozajmice koje nikada nisu vraćene ili su korištene za neproduktivne namjene. Među dugovima koji i dalje nisu zatvoreni nalazi se 17 miliona KM izdvojenih za izgradnju bolnice u Bijeljini, koji su trebali biti vraćeni još 2015. godine, kao i 14,5 miliona KM datih Robnim rezervama RS.
Novac na escrow računu poticao je od privatizacije Telekoma, Rafinerije nafte Brod i raspodjele imovine bivše Jugoslavije. Stručnjaci ističu da su ta sredstva predstavljala značajnu razvojnu šansu, ali umjesto ulaganja u projekte koji bi donosili dugoročnu korist, novac je potrošen bez vidljivog efekta, a odgovornost za to do sada niko nije preuzeo.