Stručnjaci ističu da to nije samo posljedica prazničnih gozbi ili prejedanja, već i prirodnih bioloških i evolucijskih faktora koji utiču na naš metabolizam i ponašanje, piše Čuvajzdravlje.ba.
Kako kraći dani utiču na apetit?
Smanjena količina dnevnog svjetla utiče na proizvodnju serotonina, neurotransmitera koji utiče na raspoloženje i osjećaj zadovoljstva. Kada ga je manje, tijelo često traži kompenzaciju kroz hranu bogatu ugljikohidratima, što pomaže podizanju serotonina. Ovo može pojačati želju za kaloričnijom hranom, posebno u hladnijim mjesecima.
Hladnoća i energetska ravnoteža
Niže temperature prisiljavaju tijelo na dodatni rad kako bi zadržalo toplinu. Taj proces sagorijevanja energije može aktivirati mehanizme koji povećavaju apetit i motivišu nas da jedemo više, posebno hranu bogatu mastima i ugljikohidratima. U kombinaciji s dostupnošću obilja hrane u modernom društvu, ovo lako dovodi do viška kalorija.
Evolucijska prednost masnog tkiva
Pohranjivanje masnih zaliha tokom jeseni i zime ima duboke korijene u ljudskoj evoluciji. Masno tkivo je osiguranje za tijelo u periodima oskudice i hladnoće, te je prirodna reakcija tijela da se pripremi za sezonske izazove. To objašnjava zašto nas posebno privlače hrana s visokim udjelom šećera i masti u zimskim mjesecima.
Manja aktivnost i promjene spavanja
Zimi ljudi često smanjuju fizičku aktivnost i provode više vremena u zatvorenom prostoru. Ovo usporava metabolizam i dodatno doprinosi nakupljanju kalorija.
Istovremeno, duži periodi tame utiču na melatonin, hormon koji regulira san, a poremećaji sna mogu ometati kontrolu apetita i ravnotežu energije, piše portal Čuvajzdravlje.
Uloga vitamina D
Smanjena izloženost sunčevoj svjetlosti može smanjiti nivo vitamina D u tijelu. Taj vitamin igra važnu ulogu u metabolizmu glukoze i regulaciji hormona koji kontroliraju glad i sitost. Njegov nedostatak može otežati održavanje zdrave težine i pospješiti skladištenje masnoća, naročito u abdominalnom području.
Kako smanjiti zimski višak kilograma?
Stručnjaci savjetuju da se u hladnijim mjesecima posebno pazi na ravnotežu između unosa kalorija i potrošnje energije.
Savjeti uključuju:
Održavanje redovne fizičke aktivnosti i vježbi u zatvorenom ili na svježem zraku
Fokus na nutritivno bogatu hranu bogatu vlaknima i proteinima
Izlaganje sunčevoj svjetlosti kada je moguće, ili suplementacija vitaminom D
Održavanje zdravih obrazaca spavanja i rasporeda obroka
Razumijevanje ovih mehanizama može pomoći da se bolje kontrolira težina zimi i da tijelo ostane u ravnoteži, bez osjećaja stalne gladi i prejedanja.
(Vijesti.ba)