Imamo nove cijene struje u Federaciji BiH, a prema mišljenju struke, možemo se nadati da će cijene samo ići prema gore, a nikako na neki nivo iz ranijih godina. Zašto je to tako, potpuno je jasno. Bosna i Hercegovine više nema dovoljne količine struje nego uvozi ovaj energent.
Naširoko bi se moglo o subjektivnim i objektivnim razlozima za stanje i u ovom sektoru, ali više od toga šta je bilo, brine trenutno stanje i ono što nam slijedi.
“Nažalost svi pokazatelji ukazuju na to da u Bosni i Hercegovini nedostaje domaće proizvodnje električne energije, da nemamo dovoljne količine i svi ovi statistički podaci koje vidimo posljednjih mjeseci ukazuju da nažalost Bosna i Hercegovina uvozi više električne energije, nego što je uvozila ikada ranije”, kaže za Raport Amer Jerlagić, stručnjak za energiju i nekadašnji direktor Elektroprivrede BiH.
Ovisnost o uvozu
Prema njegovim riječima, veoma je jasno u kakvom se položaju nalazimo.
“Ako kažemo energija, kod nas se misli isključivo na električnu energiju, ali nama je električna energija, kada se radilo o kompletnoj energiji, bila nešto čime smo balansirali uvoz plina, nafte i eventualno još nekih energenata. Tako da smo s električnom energijom nekako peglali uvozne komponente nafte i naftnih derivata i plina. Nažalost sada nemamo dovoljno električne energije tako da praktično postajemo uvoznik svih energenata”, navodi Jerlagić.
On naglašava da situacija nije nimalo zavidna i da bi u narednom perodu pred nama mogla biti još neka neugodna iznenađenja kada se govori o cijenama.
“Obično se između ostalog, suverenost jedne države mjeri i kroz suverenost kada se radi o domaćoj proizvodnji električne energije. Gleda se da je što manja ovisnost o uvozu, ali nažalost gubitkom domaće proizvodnje, pogotovo u termoelektranama, mi postajemo prinuđeni da uvozimo električnu energiju sa tržišta, sa berze, a vrlo dobro znamo kako se ponašaju berzovne cijene kada neke robe nedostaje. Tada cijene idu u nebo i ako nemamo neku domaću energiju čime to možemo balansirati ili kompenzirati onda postajemo ovisni o berzovnoj cijeni električne energije. To u konačnici uvijek može ići ka poskupljenju, a sumnjam da će ikada biti pojeftinjenje kada se radi o berzi i uvozu energije za tržište, naglasio je je bh. stručnjak.
Novi sistem
Podsjetimo, od 1. septembra 2025. uveden je novi sistem obračuna potrošnje struje u FBiH kroz blok-tarife, koje dijele potrošnju na tri nivoa. Najpovoljniji je prvi blok potrošnje do 350 kWh, dok su srednji i najveći blok, od 351 do 1.000 kWh i preko 1.000 kWh, znatno skuplji. Taj model znači da čak i oni s najmanjom potrošnjom mogu vidjeti veći račun, dok se korisnici s većom potrošnjom suočavaju s još većim poskupljenjem.
Za korisnike jednotarifnih brojila potrošnja do 350 kWh naplaćivat će se po cijeni od 15,90 feninga po kilovatu, potrošnja između 351 i 1000 kWh po cijeni od 16,20 feninga, dok će svaki kilovat preko 1.000 koštati 16,50 feninga.
Za korisnike dvotarifnih brojila zelena tarifa podrazumijevacijenu od 19,88 feninga za skupu i 9,44 feninga za jeftinu struju. U plavoj tarifi cijena skupe iznosi 20,25 feninga, a jeftine 10,12 feninga, dok će u crvenoj tarifi cijene biti 20,63 za skupu i 10,31 feninga za jeftinu struju. Naravno, na sve navedene cijene obračunava se i PDV od 17 posto, kao i naknade za održavanje brojila i za obnovljive izvore energije.
Inače, ranija cijena za domaćinstva sa jednotarifnim brojilom bila je 15 feninga po kilovatu, dok za dvotarifna brojila skupa struja košta 18,75, a jeftina 9,37 feninga.
Sve zajedno, trend pokazuje da su cijene struje u BiH rasle postepeno kroz decenije, ali tek krajem 2024. i u 2025. domaćinstva su osjetila stvarne promjene u svojim računima, što potvrđuju i statistički podaci koje vodi CEIC Data. Do kada će na snazi biti aktuelne cijene, ostaje da vidimo.