Sprema li nam se hladnija i snježnija zima 2025./2026.? Najnoviji atmosferski podaci ukazuju na značajnu promjenu visinskih vjetrova koja bi mogla donijeti upravo takve uvjete širom Sjedinjenih Država, Kanade i Evrope.
Riječ je o fenomenu poznatom kao Kvazibijenalna oscilacija (QBO), obrascu vjetrova koji mijenja smjer svakih godinu do dvije i ima ključnu ulogu u oblikovanju sezonskih vremenskih prilika. Zime sa sličnim postavkama u prošlosti su bilježile slabljenje polarnog vrtloga, što je rezultiralo hladnijim prodorima i više snijega, piše Severe Weather Europe.
Šta je QBO?
Poput oceanskih oscilacija, i atmosfera ima svoje cikluse. Jedan od najpravilnijih je Kvazibijenalna oscilacija (QBO), koja se odnosi na redovnu promjenu smjera vjetrova visoko u tropskoj stratosferi. Snažni vjetrovi koji kruže oko ekvatora otprilike svakih 17 mjeseci potpuno mijenjaju smjer, prelazeći iz istočnih u zapadne i obrnuto. Zbog svoje pravilnosti, ovaj fenomen često se naziva “puls srca atmosfere”. Ta promjena, potaknuta složenim međudjelovanjem atmosferskih talasa, utiče na cjelokupnu globalnu cirkulaciju.
Analiza podataka za posljednjih 20 godina jasno pokazuje kako se istočni i zapadni vjetrovi polako spuštaju kroz stratosferu. Trenutni podaci potvrđuju da se istočni vjetrovi spuštaju, što znači da će negativna faza QBO-a biti aktivna tokom zimske sezone 2025./2026.
Glavni razlog zašto je QBO važan za zimske prognoze jeste njegov utjecaj na polarni vrtlog. Polarni vrtlog je prostrano područje hladnog zraka i niskog pritiska iznad polova tokom zime. Njegova stabilnost ključna je za zadržavanje hladnoće na sjeveru. Tokom istočne (negativne) faze QBO-a, stratosfera postaje pogodnija za prodor energije iz nižih slojeva atmosfere.
To remeti i slabi polarni vrtlog, čineći ga sklonijim “raspadu”. Slab i nestabilan polarni vrtlog teže zadržava hladan zrak, koji tada lakše prodire prema jugu, donoseći hladnije vrijeme u SAD, Kanadu i Evropu. Jednostavno rečeno, za hladnu i snježnu zimu potreban je upravo slab polarni vrtlog, a čini se da negativni QBO povećava izglede za takav scenarij.
Iako je riječ o dugoročnoj prognozi, prvi izračuni modela već pokazuju znakove koji se podudaraju sa utjecajem negativnog QBO-a. Analiza prošlih zima sa ovim obrascem pokazuje tendenciju stvaranja blokirajućeg sistema visokog pritiska iznad polarnih regija. To remeti mlaznu struju i otvara put hladnom zraku. Kao rezultat, u Kanadi te na srednjem zapadu i istoku SAD-a temperature su često bile niže od prosjeka.
Najnovija sezonska prognoza modela ECMWF za decembar 2025. pokazuje upravo takav uzorak: visok pritisak na sjeveru i područje niskog pritiska iznad istočne Kanade, što bi moglo donijeti hladne prodore prema SAD-u. Za Evropu je najzanimljiviji januar 2026., gdje prognoza također ukazuje na snažnu sjevernu blokadu, koja bi kontinentu donijela hladniji sjeveroistočni vjetar te temperature oko ili ispod prosjeka.
Najdramatičniji događaj povezan sa slabim polarnim vrtlogom je njegovo iznenadno stratosfersko zatopljenje (SSW). To je nagli porast temperature i pritiska u polarnoj stratosferi koji doslovno uzrokuje kolaps vrtloga. Takav događaj, čija je vjerovatnoća veća u negativnoj fazi QBO-a, može imati dalekosežne posljedice na vrijeme pri tlu.
Iako učincima treba nekoliko sedmica da se spuste, historijski podaci pokazuju da nakon SSW događaja većina SAD-a te sjeverna i centralna Evropa u prosjeku bilježe hladnije vrijeme od uobičajenog.
To je popraćeno i natprosječnim snježnim padavinama u istočnom SAD-u i velikom dijelu Evrope, jer poremećaj u cirkulaciji otvara “autocestu” za prodor hladnog zraka. S obzirom na sve snažnije signale koji upućuju na slab polarni vrtlog, raste i vjerovatnoća za hladnije i snježnije razdoblje tokom zime 2025./2026.
(Vijesti.ba)