Delegat Doma naroda FBiH iz Naroda i pravde Azhar Sejarić pripada generaciji mlađih političara školovanih na FPN-u u Sarajevu, magistrirao je smjer upravljanje državom, iskustvo stekao u Institutu za društvena istraživanja, Službi za odnose s javnošću FK Sarajevo i kao menadžer kontrole kvaliteta u Pirnaru. Jedna od inicijativa u Parlamentu Federacije BiH bila je više novca za manje razvijene općine.
– Na moju radost, Vlada FBiH je usvojila amandman Komisije za lokalnu samoupravu Predstavničkog doma prilikom usvajanja budžeta za 2025, kojim se planiraju sredstva za izrazito nerazvijene općine od dva miliona KM. Više od dvije godine traje priča o tome da izrazito nerazvijene općine moraju imati drugačiji tretman u odnosu na one razvijene i uspjeli smo zajedničkim snagama pokrenuti stvari. Iako je dva miliona nedostatno za vidljivije projekte, ovo je ogroman početni korak ka boljem odnosu prema ovim općinama i gradovima. Bitno je naglasiti da ova pomoć ne treba da bude posmatrana kao nešto što treba da popuni budžetske rupe.
Predsjedavajući federalnog Doma naroda čeka da prođe sjednica Predstavničkog kako bi razmislio da li da zakaže zasjedanje. Čemu to vodi?
– Praksa je u većini slučajeva da se sjednica Doma naroda zakaže nakon sjednica Predstavničkog doma iz razloga što skoro svi materijali koji se nađu na prvom domu moraju biti izglasani u istom tekstu i u drugom domu.
Sjednica Predstavničkog doma je zakazana za 28. maj, tako da mislim da će sjednica Doma naroda biti do 5. juna. Kada pogledam broj usvojenih zakona, broj sjednica i materijala koji su bili pred zastupnicima i delegatima, smatram da je sve na zadovoljavajućem nivou.
Je li pobuna unutar HDZ-a BiH zbog preglasavanja na izboru komisije nadležne za južnu interkonekciju tek još samo jedna predstava Dragana Čovića i šta očekujete nakon toga?
– Zanimljivo je ponašanje HDZ-a kada govorimo o Zakonu o gasovodu Južna interkonekcija BiH – Hrvatska iz razloga što su, kada se Zakon usvajao u Domu naroda, mogli pokrenuti pitanje vitalnog nacionalnog interesa zajedno sa HDZ-om 1990, ali nisu uspjeli ili nisu htjeli. Onda je Zakon došao u ruke predsjednice Federacije koja je poštujući Ustav potpisala ukaz o njegovom proglašenju. Zanimljiv je i sastav komisije, čiji je stručni nalaz bitan za dobijanje urbanističkih dozvola, tačnije, imena dostavljena iz kantona u kojima HDZ ima vlast ili gdje su stranke sa hrvatskim predznakom dominantne. Apelujem na predstavnike hrvatskog naroda da shvate značaj ovog međudržavnog projekta i da lične ili interese određene grupacije ostave po strani i da podrže nešto bitno i Srbima i Hrvatima i Bošnjacima i svim ostalim građanima naše države.
Mislite li da se kriza sa državnog nivoa već prelijeva na federalni i da bi uskoro moglo doći do zastoja u radu sve do izbora?
– Zasad ne vidim da je tako. Činjenica je da imamo zastoje u radu državne vlasti i da procesi stoje, međutim, kada je u pitanju FBiH, smatram i vidim da su svi procesi u toku i da Vlada radi nesmetano. Naš politički sistem i državno uređenje je takvo da se procesi u Federaciji mogu voditi nesmetano u većini slučajeva od dešavanja na državnom nivou. Praviti namjerni zastoj u radu neke od vlada i skupština jer nešto na drugom mjestu ne štima nije uredu, nije moralno i protiv Ustava je ove države.
Kako gledate na protest trgovaca koji su jedva dočekali nedjelju s porodicom, te s druge strane brojne zahtjeve lokalnih zajednica za izuzećem iz ovog zakona?
– Bio sam najveći zagovornik neradne nedjelje i zaista sam bio sretan kada se Zakon usvojio, možda i iz razloga jer mi je supruga bila dugo vremena trgovac, pa poznajem iz prve ruke situaciju kada nedjeljom u 6 ujutro mora ustajati i ići na posao, dok većina drugih porodica planira da taj dan posvete sebi, putovanju ili druženju. Međutim, vremenom se pojavilo ono o čemu sam govorio u Domu naroda, a to je da mnogo općina zahtijeva izuzeće od ovog zakona na određeni period. Mnogo tih zahtjeva je opravdano, jer nije uredu da u Neumu zabranite rad nedjeljom u toku sezone. Posljednji prijedlog ministra Hasičevića je dobra osnova, jer daje mogućnosti lokalnim zajednicama da odrede 16 radnih nedjelja u toku godine, uz značajno povećane naknade radnicima. Mnoge analize su pokazale da u sektoru trgovine nije bilo otpuštanja radnika, da se promet nije smanjio u šest mjeseci otkako je zakon stupio na snagu. Apsolutno sam za to da zadržimo neradnu nedjelju, ali uz uvažavanje potreba za određenim promjenama.
Da li očekujete od vlasti da učine dodatni napor i pokušaju smanjiti cijene hrane, koje su svakim danom sve veće?
– Vlada je već poduzimala konkretne korake kako bi ublažila posljedice inflacije, uključujući subvencije, kontrolu marži na osnovne prehrambene proizvode, kao i mjere podrške domaćim proizvođačima. Situacija je mnogo bolja nego prije 2-3 godine, kada su parametri pokazivali mnogo gore podatke. Vlastima zadatak treba da bude kako rasteretiti privredni sektor i smatram da su tu već vidljivi određeni pomaci, te da će kroz postepenu fiskalnu reformu koja se odvija doći do mnogo boljih parametara.
Mnogo je projekata iz federalne Vlade najavljeno za Krajinu. Šta je od svega najizvjesnije da se uradi ili bar počne do kraja mandata: brza cesta, namjenska industrija, zapadna interkonekcija…?
– Kao neko ko dolazi iz Krajine, mogu s ponosom reći da ova vlada sistemski i ozbiljno pristupa razvoju Unsko-sanskog kantona. Među najizvjesnijim projektima do kraja mandata jeste početak radova na brzoj cesti Bihać – Cazin – Velika Kladuša. Dokumentacija i imovinskopravni poslovi su u poodmakloj fazi, a obezbijeđena su i sredstva za početne faze. Neki predviđaju da će u proljeće krenuti prvi radovi. Ovo je ključan projekat za povezivanje Krajine sa Evropskom unijom. Automatski to znači ogroman dobitak za, prije svega, mlade, privrednike i ekonomiju.