Iako na sve faktore rizika ne možemo uticati, kardiolozi ističu koliko je važno preuzeti kontrolu nad onim na šta možemo – posebno kada je riječ o ishrani.
“I najmanje prilagođavanje ishrane može imati veliki klinički učinak ako se zadrži kroz duži period”, kaže kardiolog dr Patrik Ki za Parade.
Jedna navika na koju posebno upozoravaju stručnjaci kod osoba s povišenim holesterolom jeste pretjeran unos zasićenih masti.
“Vidimo znatno povećan rizik od bolesti srca kod visokog unosa zasićenih masnoća”, upozorava kardiolog dr Bredli Server.
Zasićene masnoće, koje se uglavnom nalaze u crvenom mesu i punomasnim mliječnim proizvodima, podstiču jetru da proizvodi više LDL (“lošeg”) holesterola, što povećava rizik od začepljenja arterija, srčanog i moždanog udara.
Smanjenje unosa zasićenih masnoća nije nemoguće
Problem je što su zasićene masnoće svuda: u brzoj hrani, sladoledima, pekarskim proizvodima, a etikete često mogu zavarati.
“Proizvodi koji se reklamiraju kao nemasni ili sa smanjenim udjelom masnoća često i dalje sadrže velike količine zasićenih masti, ili pak više šećera i soli, što dodatno zbunjuje potrošače”, objašnjava dr Ki.
Dodaje kako opsesija proteinima često vodi ljude ka crvenom mesu, koje je izvor i proteina i zasićenih masti.
Ipak, smanjenje unosa zasićenih masnoća nije nemoguće uz nekoliko jednostavnih navika. Stručnjaci savjetuju da u ishranu uključimo više povrća i cjelovitih žitarica, maslac zamijenimo maslinovim ili avokadovim uljem, biramo nemasne ili biljne izvore proteina poput ribe i sočiva, te pažljivo čitamo deklaracije.
“Najbolji način da smanjite unos zasićenih masti jeste da znate šta jedete. Zato pokušajte da izbjegavate restorane u kojima ne znate tačne sastojke jela”, zaključuje dr Server.
(Vijesti.ba)