Tim povodom će se u OJ za nauku i nastavu (NIR-u) organizovati okrugli sto na temu „Jaki bubrezi“.
O ovoj značajnoj temi govoriti će u svojstvu zamjene v.d. generalne direktorice prof.dr. Sabina Prevljak, v.d. direktorica dijagnostičkih disciplina, prim.dr.sc.dr. Sanko Pandur, v.d. direktor discipline za nauku i nastavu, prof. Damir Rebić, šef Klinike za nefrologiju, prim. dr. sci. med. Amela Bećiragić, v.d. šefica Klinike za hemodijalizu, doc.dr. Aida Hamzić-Mehmedbašić i dr.sci. med. Aida Ćorić.
Prema zvaničnim podacima u KCUS, hemodijaliza još uvijek najzastupljeniji vid nadomještanja bubrežne funkcije širom svijeta, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Zvanični podaci iz Renalnog registra BiH ukazuju na stalni porast ukupne dijalizne populacije iz godine u godinu (2002. godine. bilo je 1687 pacijenata, a 2023. godine čak 2453 pacijenta).
Prim. dr.sci med. Amela Bećiragić, v.d. šefica Klinike za hemodijalizu ističe da pravovremeno javljanje ovih pacijenata nefrologu je još uvijek neadekvatno u našoj zemlji i znatan broj pacijenata starijih od 65 godina prvi put vidi nefrologa na početku dijaliznog tretmana.
Klinika za hemodijalizu KCUS je najveći dijalizni centar u BiH tj. centar sa najvećim brojem hemodijaliznih pacijenta na jednom mjestu u regionu, a i svijetu (prema nama dostupnim podacima).
„Iz godine u godinu kvalitet dijaliznog tretmana u BiH je poboljšan, a rezultat je procent mortaliteta dijaliznih pacijenata, i u evropskim je granicama (12,1%). Najveći uzrok smrtnosti dijaliznih pacijenta su kardiovaskularna oboljenja jer pacijenti na dijalizi imaju čaki 20% veći rizik od kardiovaskularnih bolesti u odnosu na opću populaciju. Na Klinici za hemodijalizu KCUS trenutno na hroničnom programu hemodijalize imamo osam pacijenta koji su preko 20 godina na dijalizi“, rekla je prim. dr.sci med. Amela Bećiragić.
Dodaje da je u cilju unapređenja liječenja dijaliznih pacijenta potrebno uvesti tzv.kućne i noćne dijalize koje se još uvijek ne rade u BiH, a što je trend u razvijenim zemljama čime bismo doprinjeli još većem zadovoljstvu naših pacijenata.
Iz Klinike za nefrologiju navode da je ove godine pokrenuta globalna inicijativa prevencije bubrežne bolesti. Prema projekcijama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), hronična bolest bubrega 2040.godina će biti, sa sadanšnjeg desetog mjesta, peti uzrok smrti u svijetu, što će predstavljati globalni problem očuvanja ukupnog zdravlja.
„U proteklih 18 mjeseci, Klinika za nefrologiju KCUS je uradila ogroman iskorak u razvoju programa transplantacije bubrega, sa realizovanih 27 transplantacija bubrega. Ostvareni su značajni pomaci u edukaciji osoblja i uspostavljena je saradnja sa eminentnim transplantacionim centrima Evrope“, naglasio je prof. dr. Damir Rebić.
On je istakao da je pokrenut cijeli niz aktivnosti u cilju prevencije hronične bubrežne bolesti te će se tim povodom 4. i 5.aprila 2025.godine održati Škola nefrologije pod nazivom „Prevencija hronične bubrežne bolesti“ u organizaciji Udruženja ljekara za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju BiH, Udruženja ljekara porodične medicine FBiH i Federalnog zavoda za javno zdravstvo kada se očekuju donošenje konkretnih zaključaka i zajedničkih koraka i aktivnosti u cilju zaštite zdravlja bubrega.
(Vijesti.ba)