Nakon sedmica strogih dijeta i odricanja, vaga napokon pokazuje željeni broj. Međutim, nekoliko sedmica kasnije, kilogrami se vraćaju – ponekad i s dodatkom. Taj začarani krug nije slučajnost, nego biološki i psihološki mehanizam odbrane tijela od gladi.
“Kad tijelo prepozna kalorijski deficit kao prijetnju, ono usporava metabolizam i prelazi u stanje očuvanja energije”, objašnjava dr. Jelena Kostić, nutricionistica i stručnjakinja za poremećaje u ishrani.
“U tom trenutku, tijelo ne zna da je gladovanje namjerno – ono misli da preživljava.”
Šta je to jo-jo efekt?
Izgladnjivanje tjera organizam da koristi mišićno tkivo kao izvor energije, što dodatno usporava bazalni metabolizam. Kada se nakon dijete počnete normalno hraniti, tijelo “čuva” svaku dodatnu kaloriju kao zalihu za novu krizu. Rezultat je poznat kao jo-jo efekt.
No nije riječ samo o tijelu. Psiholozi ističu da stroga kontrola vodi ka disbalansu u emocionalnom odnosu prema hrani.
“Hrana prestaje biti izvor energije i zadovoljstva, a postaje izvor krivice i kontrole”, kaže klinička psihologinja Ivana Marić.
Takav odnos dugoročno vodi do prejedanja, skrivanja hrane i osjećaja neuspjeha.
Umjesto restriktivnih režima, stručnjaci preporučuju uravnotežen i održiv pristup – manji kalorijski deficit, ali s fokusom na nutritivno bogate obroke, redovnu fizičku aktivnost i zdravu rutinu spavanja. Ključ je, kažu, u navikama koje traju, a ne u dijetama koje završavaju.
(Vijesti.ba)