Mentalno zdravlje ne znači da osoba nikada nije pod stresom ili da se nikada ne osjeća tužno.
Stručnjaci ističu da je riječ o sposobnosti da se nosimo sa svakodnevnim izazovima, razvijamo svoje potencijale i održavamo kvalitetne odnose s drugima.
Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), mentalno zdrava osoba može se prilagoditi životnim promjenama, produktivno raditi, učiti nove stvari i doprinositi zajednici. Psihijatri naglašavaju da postoji nekoliko pokazatelja koji mogu ukazivati na dobro psihičko funkcionisanje.
Jedan od najvažnijih znakova jeste stabilan osjećaj vlastitog identiteta. Osoba zna ko je, svjesna je svojih misli, osjećaja i postupaka te ima osjećaj kontinuiteta vlastite ličnosti.
Važna je i emocionalna stabilnost. To ne znači da ćemo uvijek reagovati isto, već da su naše emocije uglavnom primjerene situaciji i da razumijemo zbog čega se osjećamo na određeni način. Povremene promjene raspoloženja su normalne, ali dugotrajne i neobjašnjive promjene mogu biti signal da je potrebna dodatna pažnja.
Stručnjaci također ističu važnost samoprocjene. Mentalno zdrava osoba može prepoznati vlastite greške, analizirati svoje ponašanje i razumjeti vezu između događaja i emocija, što joj omogućava da uči iz iskustava.
Jedan od kriterija odnosi se i na sposobnost kontrole ponašanja. To podrazumijeva da osoba može upravljati svojim reakcijama i donositi odluke u skladu sa društvenim pravilima i vlastitim vrijednostima, čak i kada osjeća ljutnju ili frustraciju.
Fleksibilnost je još jedna važna osobina. Život donosi brojne promjene, a psihički zdrava osoba nastoji prilagoditi svoje ponašanje novim okolnostima umjesto da ostane zarobljena u starim obrascima.
Među pokazateljima mentalnog zdravlja nalazi se i sposobnost planiranja budućnosti. Postavljanje ciljeva, motivacija da ih ostvarimo i spremnost da radimo na njima važan su dio psihološkog blagostanja.
Stručnjaci ipak naglašavaju da mentalno zdravlje nije stanje koje je uvijek isto. Svako se može suočiti s teškim periodima, stresom ili emocionalnim krizama, a povremena odstupanja od ovih kriterija ne znače nužno da osoba ima mentalni poremećaj. Ukoliko tegobe traju duže ili značajno narušavaju svakodnevni život, preporučuje se razgovor sa stručnjakom.
(Vijesti.ba)