Close Menu
BuzimPress.ba

    Pretplatite se na ažuriranja

    Dobijte najnovije kreativne vijesti iz BuzimPress.ba o vijestima iz Bužima, politici i još mnogo toga!

    What's Hot

    Postani dio crvene porodice: Velež poziva na učlanjenje u Fejićevoj ulici

    31. Jula 2025.

    Netflix prekida ekskluzivni ugovor s Meghan Markle, ali tu nije kraj

    31. Jula 2025.

    Dabogda vam se srušila kumova zgrada od 100 miliona

    31. Jula 2025.

    Zekić uoči revanša protiv Craiove: Budimo hrabri i pametni, neka svi budu ponosni na ovaj tim

    31. Jula 2025.

    Renault bilježi neto gubitak od 11,2 milijarde eura u prvoj polovini 2025.

    31. Jula 2025.
    Facebook Instagram YouTube WhatsApp TikTok RSS
    BuzimPress.baBuzimPress.ba
    • Marketing
    • Kontakt
    Facebook X (Twitter) Instagram YouTube WhatsApp RSS
    NAJNOVIJE
    • Naslovna
    • Bužim
    • Unsko-sanski kanton
    • Sport
    • Bosna i Hercegovina
    • Magazin
    BuzimPress.ba
    Home»Magazin»Koristimo ga svakodnevno, no, znate li šta je zapravo AI i kako funkcioniše?
    Magazin

    Koristimo ga svakodnevno, no, znate li šta je zapravo AI i kako funkcioniše?

    30. Jula 2025.6 Mins Read
    Podijeli
    Facebook Twitter LinkedIn Pinterest WhatsApp Email


    Vještačka inteligencija (AI) sve je više postala dio svakodnevnog života u posljednjoj deceniji.

    Koristi se za personalizaciju sadržaja na društvenim mrežama, prepoznavanje prijatelja i porodice na fotografijama sa pametnih telefona, kao i za medicinske proboje.

    Međutim, uz porast popularnosti chatbota poput ChatGPT-a kompanije OpenAI i Meta AI, sve više raste zabrinutost zbog uticaja ove tehnologije na okolinu, etičkih pitanja i načina upotrebe podataka, piše BBC.

    Šta je AI i čemu služi?

    AI omogućava računarima da uče i rješavaju probleme na načine koji djeluju ljudski.

    Računari ne mogu misliti, saosjećati ili rasuđivati kao ljudi. Ipak, naučnici su razvili sisteme koji mogu obavljati zadatke koji obično zahtijevaju ljudsku inteligenciju, pokušavajući oponašati način na koji ljudi usvajaju i koriste znanje.

    AI programi mogu obrađivati velike količine podataka, prepoznavati obrasce i slijediti detaljna uputstva o tome šta da rade s tim informacijama.

    Na primjer, AI može pokušati predvidjeti koji će proizvod neko kupiti na internetu na osnovu prethodnih kupovina, kako bi mu se preporučili slični artikli.

    Tehnologija stoji i iza virtuelnih asistenata na glasovne komande, kao što su Appleova Siri i Amazonova Alexa, te se koristi u razvoju sistema za samovozeće automobile.

    AI također pomaže društvenim mrežama poput Facebooka, TikToka i mreže X (bivši Twitter) da odluče koje objave prikazati korisnicima. Platforme poput Spotifyja i Deezer-a koriste AI za preporuku muzike.

    Naučnici koriste AI i za otkrivanje raka, brže postavljanje dijagnoza i identifikaciju novih lijekova.

    Računarska vizija, oblik AI-ja koji omogućava računarima da prepoznaju objekte ili ljude na slikama, koristi se u radiologiji za pomoć pri analizi rendgenskih snimaka.

    Šta je generativni AI i kako rade aplikacije poput ChatGPT-a i Meta AI?

    Generativni AI se koristi za kreiranje novog sadržaja koji može izgledati kao da ga je napravio čovjek.

    To se postiže učenjem iz ogromnih količina postojećih podataka, kao što su tekstovi i slike s interneta.

    ChatGPT i kineski konkurent DeepSeek-ov chatbot su popularni alati generativne AI koji mogu generisati tekst, slike, kod i druge materijale.

    Googleov Gemini i Meta AI također mogu voditi tekstualne razgovore s korisnicima.

    Neki alati, poput Midjourney ili Veo 3, fokusirani su na kreiranje slika ili videa na osnovu jednostavnih tekstualnih upita.

    Elon Muskova generativna AI platforma Grok može također generisati slike za korisnike koji plaćaju pretplatu na mreži X.

    Generativna AI se koristi i za kreiranje visokokvalitetne muzike.

    Pjesme koje oponašaju stil poznatih muzičara postale su viralne, ponekad zbunjujući fanove koji ne znaju da li je pjesma stvarna ili generisana.

    Zašto je AI kontroverzan?

    Iako mnogi priznaju potencijal AI-ja, stručnjaci su zabrinuti zbog njegovog ubrzanog razvoja.

    Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da bi AI mogao uticati na gotovo 40% radnih mjesta i dodatno pogoršati ekonomsku nejednakost.

    Profesor Geoffrey Hinton, jedan od „očeva“ AI-ja, izrazio je zabrinutost da bi moćni AI sistemi mogli čak i dovesti do izumiranja čovječanstva – strah koji njegov kolega Yann LeCun odbacuje.

    Kritičari upozoravaju da AI može širiti pristrasne informacije ili diskriminisati određene društvene grupe.

    To je zato što se AI često trenira na javno dostupnim podacima, uključujući objave i komentare na društvenim mrežama, koji mogu sadržavati rasizam, seksizam i druge oblike pristrasnosti.

    Facebook se izvinio jer je AI označio crnce kao „primati“

    Twitter je otkrio rasnu pristrasnost u AI sistemu za obrezivanje slika

    Generativni AI sistemi su poznati i po tome da “haluciniraju” – izmišljaju informacije i predstavljaju ih kao činjenice.

    Apple je početkom 2025. morao zaustaviti novu AI funkciju nakon što je pogrešno sažela obavijesti iz aplikacija za vijesti.

    BBC je podnio žalbu nakon što je Appleov AI netačno objavio da je Luigi Mangione – optuženi za ubistvo direktora UnitedHealthcare-a Briana Thompsona – izvršio samoubistvo.

    I Google se suočio s kritikama zbog netačnih informacija koje je davao kroz AI pretragu.

    Zbog toga raste zabrinutost zbog korištenja AI-ja u školama i na radnim mjestima, gdje se koristi za sažimanje tekstova, pisanje e-mailova, eseja ili ispravljanje koda.

    Neki se boje da studenti koriste AI za varanje na zadacima, a radnici ga uvode u posao bez dozvole.

    Pisaci, muzičari i umjetnici sve češće kritikuju AI, tvrdeći da se njihova djela koriste za obuku AI sistema bez dozvole i nadoknade.

    Billie Eilish je bila među 200 umjetnika koji su pozvali na zabranu “grabežljivog” korištenja AI-ja u muzici

    Hiljade kreatora – uključujući pjevača Abbe Björna Ulvaeusa, pisce Iana Rankina i Joanne Harris te glumicu Julianne Moore – potpisali su izjavu u oktobru 2024. nazivajući AI “ozbiljnom, nepravednom prijetnjom njihovoj egzistenciji”.

    Kako AI utiče na okolinu?

    Još nije potpuno jasno koliko energije troše AI sistemi, ali neki istraživači procjenjuju da bi cijela industrija uskoro mogla trošiti onoliko koliko troši cijela Nizozemska.

    Proizvodnja moćnih čipova potrebnih za pokretanje AI-ja zahtijeva mnogo struje i vode.

    Zbog potražnje za generativnim AI servisima, sve je više podatkovnih centara.

    Ove ogromne hale – koje sadrže hiljade računarskih servera – troše ogromne količine električne energije i vode za hlađenje.

    Neke velike tehnološke kompanije pokušavaju smanjiti upotrebu vode ili je ponovo koristiti, a neke prelaze na metode hlađenja zrakom.

    Ipak, stručnjaci i aktivisti strahuju da bi AI mogao dodatno pogoršati probleme s vodosnabdijevanjem.

    BBC je u februaru 2025. saznao da bi planovi britanske vlade da postane „svjetski lider“ u AI-ju mogli dodatno opteretiti zalihe pitke vode.

    U septembru 2024. Google je rekao da će razmotriti ponude za podatkovni centar u Čileu, zemlji pogođenoj sušom.

    Postoje li zakoni koji regulišu AI?

    Neke države već imaju propise koji regulišu kako AI funkcioniše.

    Zakon o vještačkoj inteligenciji EU uvodi ograničenja za sisteme visokog rizika u oblastima poput obrazovanja, zdravstva, pravosuđa i izbora. Neke vrste AI-ja su potpuno zabranjene.

    U Kini, AI developeri moraju štititi podatke građana, osigurati transparentnost i tačnost informacija – ali također moraju poštovati stroge zakone o cenzuri.

    U Velikoj Britaniji, premijer Sir Keir Starmer je rekao da će vlada „prvo testirati i razumjeti AI prije nego ga reguliše“.

    I UK i SAD imaju Institute za sigurnost AI-ja koji procjenjuju rizike i testiraju napredne AI modele.

    U 2024. ove dvije zemlje su potpisale sporazum o saradnji na razvoju „robustnih“ metoda testiranja AI-ja.

    Međutim, u februaru 2025. ni Velika Britanija ni SAD nisu potpisale međunarodnu deklaraciju o AI-ju, koja promoviše otvoren, inkluzivan i održiv pristup ovoj tehnologiji.

    Više zemalja, uključujući UK, također uvodi zakone koji zabranjuju korištenje AI-ja za kreiranje deepfake golih slika i materijala koji prikazuje seksualno zlostavljanje djece.

    (Vijesti.ba)

    Možda vas zanima

    Netflix prekida ekskluzivni ugovor s Meghan Markle, ali tu nije kraj

    31. Jula 2025.

    Renault bilježi neto gubitak od 11,2 milijarde eura u prvoj polovini 2025.

    31. Jula 2025.

    Zašto neke bebe odbijaju dodir? Povlačenje kao znak senzorne disfunkcije

    31. Jula 2025.
    Najnovije
    Sport

    Postani dio crvene porodice: Velež poziva na učlanjenje u Fejićevoj ulici

    31. Jula 2025.1 Min Read

    Riječ je o simboličnoj, ali snažnoj akciji Kluba kojom se želi dodatno ojačati članstvo i…

    Netflix prekida ekskluzivni ugovor s Meghan Markle, ali tu nije kraj

    31. Jula 2025.

    Dabogda vam se srušila kumova zgrada od 100 miliona

    31. Jula 2025.

    Zekić uoči revanša protiv Craiove: Budimo hrabri i pametni, neka svi budu ponosni na ovaj tim

    31. Jula 2025.
    Društvene mreže
    • Facebook
    • Twitter
    • Pinterest
    • Instagram
    • YouTube
    • Vimeo

    Pretplati se

    Dobijte najnovije kreativne vijesti iz BuzimPress.ba o vijestima iz Bužima, politici i još mnogo toga!

    BuzimPress.ba
    Facebook X (Twitter) Instagram Pinterest
    • Naslovna
    • Uslovi korištenja
    • Kontakt
    © 2025 BuzimPress.ba. Designed by HAJ CODE d.o.o..

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.