OpenAI upozorava da bi vještačka inteligencija mogla značajno promijeniti tržište rada, uz rizik nestanka pojedinih zanimanja, ali i mogućnost kraće radne sedmice zahvaljujući većoj produktivnosti.
Prema izvještaju OpenAI-ja, najizloženiji su poslovi u kojima se veliki dio zadataka može obavljati digitalno, analitički ili administrativno.
Među njima su:
-poslovne i finansijske operacije
-računarski i matematički poslovi
-menadžerski poslovi
-kancelarijska i administrativna podrška
-arhitektura i inženjerstvo
-pravni poslovi
-umjetnost, dizajn i mediji
-naučni i istraživački poslovi
-prodaja
-obrazovanje i bibliotekarstvo.
OpenAI procjenjuje da je oko 18 odsto poslova izloženo stvarnom riziku od automatizacije, dok bi se u još 24 odsto mogao smanjiti broj zaposlenih. Ipak, naglašavaju da tehnička mogućnost automatizacije ne znači automatski i gubitak posla, prenosi Index.hr.
OpenAI predlaže da vlade podstaknu poslodavce i sindikate na pilot-projekte četvorodnevne radne sedmice od 32 sata, uz zadržavanje pune plate. Ideja je da se veća produktivnost, ostvarena uz pomoć AI-ja, ne pretvori samo u veći profit kompanija, nego i u konkretnu korist za radnike.
Takvi bi se dobici mogli iskoristiti za trajno kraću radnu sedmicu, dodatne slobodne dane ili bolje radničke beneficije. OpenAI pritom spominje i mogućnost većih penzionih doprinosa, bolje pokrivenosti zdravstvenih troškova te subvencionisanja brige o djeci.
No, stručnjaci upozoravaju da takve promjene neće doći same od sebe. Profesorica Gina Neff sa Univerziteta u Cambridgeu za BBC ocijenila je da bi ove ideje mogle funkcionisati, ali samo uz ozbiljnu promjenu političkog i poslovnog pristupa radu.
(Vijesti.ba)